Tekstovi sa tagom: muškarci

Nedavno je obilježen Dan muškaraca i to me natjeralo na razmišljanje, a potom i na pisanje ovog teksta. Tema o kojoj se nedovoljno piše, koju podcjenjujemo i zanemarujemo – mentalno zdravlje muškaraca

Nasilje nad ženama je svakidašnjica, stvarnost. Nasilje u obitelji, seksualni napadi, mobinzi na radnom mjestu, silovanja, sakaćenje genitalija – samo su neke od vrsta nasilja koje se temelje isključivo na pitanju spola. Iako se medicinske i pravne definicije razlikuju, silovanje je stvarni izraz agresivnosti, ljutnje ili potrebe za moći; psihološki –  riječ je o nasilju, ne o seksu. Pri čemu, nove medicinske teorije o tipologijama zlostavljanja upućuju na to da je zapravo riječ o duševnoj anomaliji  i da nasilnici, odnosno silovatelji ustvari imaju – dijagnozu! E, pa ima li tomu kakva lijeka?

Kada shvatimo da su identitet i ponašanje uslovljeni ne primarno biologijom, nego društveno-povijesnim prilikama, moći ćemo redefinirati vlastite uloge, zahtjeve, očekivanja, odnose i norme

Nepravda koju sam ja osjetila na svojoj koži od mene je napravila osobu koja danas želi da se bori protiv iste, koja se zalaže za toleranciju, empatiju i razumijevanje u svakoj situaciji i kojoj su diskriminacija i predrasude postali ljuti neprijatelji. Vremenom sam se naučila zauzimati za sebe i svoja prava, pa se tako i odnos članova porodice postepeno počeo mijenjati, baš zato jer sam postavila granice za ponašanja koja hoću i neću tolerisati

Disney je od tradicionalnog prikaza žene podređene muškarcu, polagano, ali značajno napredovao, što uvelike doprinosi rušenju rodnih barijera koje je tijekom desetljeća bez imalo zadrške propagirao. Iako bi se u 21. stoljeću ravnopravnost spolova trebala podrazumijevati, postoje mnoge rupe koje traže zakrpu, stoga bi ovakav istup poznatih produkcijskih kuća mogao imati značajnu ulogu u formiranju pozitivne slike o vlastitome duhu i tijelu

Mnoge žene nisu bezbedne u svojim domovima. Nijedna žena nije bezbedna u javnom prostoru. Bez obzira na to čime se bavi, koliko zarađuje, kako izgleda, kakav joj je bračni status, seksualna orijentacija i koliko ima godina, ide li peške ili vozi, koristi li javni prevoz, taksi, bicikl ili trotinet – nijedna od nas nije sigurna, ni u jedno doba dana

Pre sedam godina na internetu su se pojavili odlomci iz knjige "Kriminalistika", tada jednog od udžbenika na Pravnom fakultetu u Kragujevcu. Ne znamo kakvo je stanje na fakultetu danas i da li se spisak obavezne literature promenio, no tada su naročitu pažnju javnosti izazvali delovi koji se odnose na pristupanje slučaju silovanja, te proučavanje odnosa između žrtve i počinioca, uz posebnu analizu ponašanja žrtve. Iako nada u pozitivnu promenu uvek postoji, nije zgoreg podsetiti se u kojoj meri mizoginija prožima svaki segment društva, i to specijalno onaj koji bi žrtve najpre trebalo da štiti

Kada sam se prvi put susrela sa zbirkom eseja Under My Thumb, nisam očekivala, ali sam se pomalo nadala da će mi ponuditi nekakve upute, skup pravila za što bezbolnije slušanje, uživanje ili pisanje o glazbi. Instant rješenja. Flastere. No, feminizam tako ne funkcionira. Živjeti feminizam, kako je napisala Sara Ahmed, znači uvijek iznova postavljati pitanja o tome kako opstajati u svijetu koji počiva na nejednakostima, u svijetu koji nije feministički ili koji je antifeministički. Kako se nositi i suočiti sa zidovima. Kako druge uvjeriti da je ono protiv čega se borimo stvarno. Neprestano inzistirati

Kada se šalimo s tako nečime, ono što je bitno je da se zapitamo kako utječe naša šala na druge. Može li na nekoga utjecati jako negativno? Jesam li olakšala/o nečiju patnju svojom šalom? Slažem se da ništa ne bi trebalo biti zabranjeno u humoru i komediji, no isto tako mislim da je važno da razmišljamo o klimi u kojoj se nalazimo i kada u šali nekoga verbalno udaramo, da udaramo zlostavljače koji izbjegavaju posljedice i kazne takvih ponašanja

“Svjesna sam da to zvuči dosta agresivno, ali jasno osjećam da bismo trebale imati pravo da ne volimo muškarce generalno, i onda da od toga izuzimamo konkretne muškarce”. Generalno, bilo bi genijalno da muškarci pokažu da zaslužuju da ih volimo skroz generalno

Gledamo žensku osobu koja istovremeno suši kosu, pere zube, stavlja maskaru i nogom riba pod, da bi nas sledeći kadar odveo u kuhinju, gde praktična žena kuva, sprema i zaliva cveće, a stiže i da, uz široki osmeh, nogom zatvori rernu

Seksizam kao oblik diskriminacije žena koji počiva na stereotipnim mišljenjima o rodnim ulogama i predrasudama zasnovanim na polu, odnosno razlikama među polovima, široko je rasprostranjen u društvu. Možemo reći da je postao toliko uobičajen da se s jedne strane previđa i preko njegove pojave prelazi kao preko nečega što je normalno i očekivano. S druge strane, teško se i uočava baš zato što seksistički stavovi decenijama dominiraju u medijskom diskursu, a mnogi ih doživljavaju i kao neizostavno obeležje humora

Seksizam kao oblik diskriminacije žena koji počiva na stereotipnim mišljenjima o rodnim ulogama i predrasudama zasnovanim na polu, odnosno razlikama među polovima, široko je rasprostranjen u društvu. Možemo reći da je postao toliko uobičajen da se s jedne strane previđa i preko njegove pojave prelazi kao preko nečega što je normalno i očekivano. S druge strane, teško se i uočava baš zato što seksistički stavovi decenijama dominiraju u medijskom diskursu, a mnogi ih doživljavaju i kao neizostavno obeležje humora

Proteklih dana, nemali broj (pogotovo katoličkih) autora obrušio se na Mandurićev manifest muškosti i na implikacije njegovih spartanskih fantazija. Nije im bilo teško uočiti imanentnu homoerotsku crtu koju sadrži Mandurićev zagovor Leonide. Nije im bilo teško pokazati ni to da zagrebački isusovac ozbiljno falsificira Novi zavjet i priču o Svetoj obitelji. Također nije teško pokazati do koje su mjere Mandurićeve bergfilme - fantazije o konkvistadorima, alpinistima i kolonizatorima - imanentno fašističke

Da čak i zrikave i krivonoge devojke mogu naći svoje mesto pod suncem, a naročito pod reflektorima, otkrio je čovek koji se predstavlja kao „analitičar rodne politike“, borac za muška prava i pravdu, autor Srpskog kulturnog kluba (SKK), „najslobodnijeg mesta na internetu“ – Mihailo Alić