Tekstovi sa tagom: muzika

Anao 01 S

Razgovor sa Anom Opalić

Identiteti su pitanje kreativnosti

Fotografkinja koja piše pop pjesme i svira klavijature, Dubrovkinja u Zagrebu, diplomirana TV i filmska snimateljica, pasionirana vrtlarica, predstavnica Hrvatske na 50. venecijanskom bijenalu, redateljica dva dokumentarna filma, pokretačica portala za domaću fotografiju, vlasnica psa, dobitnica druge T-HT nagrade… sve nabrojeno samo su neki od brojnih identiteta Ane Opalić, autorice s kojom smo o svim tim identitetima porazgovarali u intervjuu koji slijedi.
JMPynk

Janelle Monae, nasljednica Princea

Postavljanje vagine u centar svega

Slaveći “pussy power” i pomičući “fokus s rasizma na seksizam”, Janelle pjeva i kako je “sve seks, osim seksa samog - koji je moć”. Zgodno i dovitljivo, no njeno postavljanje vagine u centar svega palo bi u vodu da se još vještije ne poigrava obrascima popularne glazbe u rasponu od soula do space-rocka; predstavljajući se kao artistica koja je po umjetničkom integritetu možda najbliže roli Princea
Butler 03 S

Poslednji oproštaj: Ljiljana Petrović-Buttler (1944 –2010)

Devlésa, Ljiljana!

Kao i kad je otišao Šaban Bajramović, njen muški ekvivalent, tako i sa Ljiljanom odlazi čitav jedan svet, o kome se svašta može ispričati i reći, ali kakav zasigurno više nećemo videti.
Ferral 01 S

Retro: Sound & Vіsion Viktora Ivančića (3)

Sviranje k.

Za prvi broj urbanog magazina „XZ“, objavljenog oktobra 1996, specijalni tekst napisao je tadašnji glavni urednik splitskog tjednika „Feral Tribune“
Garbb 01 S

Retro monoview iz 1996: Shirley Manson, pevačica grupe Garbage

Deset erotskih zapovesti za poneti

Nije lako zadovoljiti rock boginju kakva je g-đica Manson; o tome govori tekst koji je sama Shirley napisala za njujorški magazin "Details" i koji prenosimo u premijernom izdanju "X-Zabave"...
Femn 01 S

Lista za primer

Deset feminističkih pjesama čiji su autori muškarci

Žene u glazbi odavno su toliko moćna sila da mizoginistima postaje naprosto nemoguće nijekati njihov utjecaj. Pritom se golem broj izvođačica eksplicitno izjašnjava feministkinjama, a popisi feminističkih pjesama svakim su danom sve dulji. Od Arethe Franklin i Glorije Gaynor, preko Patti Smith, Cyndi Lauper, Tori Amos do Gossip i Janelle Monáe, kanon feminističkih pjesama sve je širi. No, što je s feminističkim pjesmama čiji su autori muškarci?
Butler 02 s

Retro interview: Ljiljana Petrović-Buttler

Dok je bilo Tita, niko nije bio gladan

"Ja sam Ljiljana Petrović-Buttler, zvezda ciganske muzike bivše Jugoslavije. I dokazala sam da posle petnaest godina pauze mogu da postignem i svetsku slavu. Dokazala sam da vredim nešto. bezobrazna sam, ali kad mogu kojekakvi pevačići, jedanput mogu i ja". Ovako je 2005. godine, razgovarajući sa Đorđem Matićem, opisala sebe Ljiljana Petrović-Buttler, najpoznatija romska pjevačica u zemlji. Umrla je 2010, ostavljajući iza sebe bogatu, uzbudljivu i – nezaboravnu karijeru koja se pamti i prepričava. Priča o Ljiljani Petrović-Buttler bez sumnje je filmski materijal, no takav bi film zbog osobnih i općih kulturnih specifičnosti, umjesto na klasični Holivud, kako bi se moglo pomisliti, vjerovatno prije ličio na nekadašnji domaći "crni talas"...
Ljublj 01 S

Goran Pavelić Pipo: Retro ugođaj iz 1979.

Rock izlet u Ljubljanu

Pre ravno 39 godina, jednog lijepog majskog dana, društvo iz Zagreba odlučilo je čoporativno se uputiti u Ljubljanu na nekakav rock koncert na otvorenom - gdje je to točno bilo, tko je sve svirao, ne sjeća se ni autor galerije Goran Pavelić Pipo. No, da je bilo zabavno, uzbudljivo i veselo – govore ove fotografije na kojima su, između ostalih, Vlatko Fras, Jelena, Pajo, Jura Vitrosax, Gopa, Danica, Vorih, Šolc, Slamnig, Lučić, Črnigoj, Max Juričić ("Film"), Dubravka Ostojić, Nataša i – neizbježni Pero Lovšin, vođa Pankrta. What a wonderful time!
Plavvi 01 S

Muzika jedne Jugoslavije

Plavi orkestar: Bolje biti pijan, nego Rajko Vasić

Otkud na XXZ portalu foto galerija Plavog orkestra, baš sad, bez naročitog povoda? Pitajte Rajka Vasića! Dodikov kućni ljubimac, ničim izazvan, umalo se nije obesio o vlastiti tviter kad je napisao: “Plavi orkestar je vjesnik Srpskog Muslimanskog Unitarizma, najava Saveza Za Promjene, Srpske Izdaje. Suada. Jebem vam mater. I Suadu”. Za ovu urnebesnu misao trebalo mu je svega 33 godine, jer su Plavi orkestar 1985. objavili album “Soldatski bal”, te u Beogradu 13. septembra zakazali potpisivanje ploče u prodavnici tik uz palatu “Albanija”. Desilo se ono što Vasić Rajko nije slutio: ispred prodavnice ploča okupilo se, po procenama, preko četiri hiljade navijača Plavog orkestra; red je morala da održava narodna milicija, kojoj su pomagali vatrogasci u civilu. Na fotografijama Kamenka Pajića očigledno se vidi da je omladinska masa “vjesnik Srpskog Muslimanskog Unitarizma i Srpske Izdaje”, jer ko sem izdajnika može da sluša pjesme “Odlazi nam raja” ili “Šta će nama šoferima kuća”. Naročito je Vasića potresla “Suada” koju bi, poručio je, pojebao pod stare dane. Neće moći, Rajkane; Plavi orkestar je pod zaštitom SFRJ i glavnog urednika Petra Lukovića koji je lično i vredno radio na njihovoj promociji tj. promociji “srpskog muslimanskog unitarizma” na 33 obrtaja; zbog tviter-manijaka iz Šumske, Suadu smo sklonili u video, a Vasiću ostavili fotografije sa koncerata i turneja Plavog orkestra da poplavi od naslova kojeg se uvek bojao - “Bolje biti pijan nego star”…
Buldo 01 S

Goran Pavelić Pipo & Željko Stojanović: Iz retro arhiva

Buldožer, pljuni istini u oči

Pre dve godine, u proleće 2016, povodom četrdesetogodišnjice postojanja benda koji se smatra najistaknutijim i najautentičnijim kulturnim fenomenom u Sloveniji i bivšoj Jugoslaviji – organizovana je izložba “Zabranjeno plakatirati: Priča o Buldožeru”. Među autorima te izložbe, sa svojim radovima našli su se Goran Pavelić Pipo i Željko Stojanović, saradnici i prijatelji našeg portala. Na izložbi je u velikoj meri prikazan taj humorni, alanfordovski aspekt grupe i sa druge strane performativni/burleskni element. Buldožer su, naime, organizovali photo-sessione gde su bili sami reditelji fotki. U svim tim materijalima uvek je prisutan humor na vlastiti račun i ironija prema rok pozerstvu. U čast grupe Buldožer, specijalno za XXZ portal – naši zagrebački photo urednici iz svojih su arhiva spremili ekskluzivne serije; Željko Stojanović objavljuje fotografije iz 1975, kad je Dražen Vrdoljak u Teatar ITD doveo bend iz Ljubljane. Kako su momci iz dežele razvalili cijenjenu publiku, a nekom iz ekipe bio je rojstni dan, Željko ih je sve pozvao kod sebe u studio: “Tako je nastala ova serija, neki balkanski tulum Led Cepelina,Toma Vejtsa i paraplegičara iz mjesne zajednice”. Pavelićevi serijali su iz Zagreba 1979, te iz 1981. sa sjajnim rock fotografijama nastalim prije, za vrijeme i poslije koncerta Buldožera u Osijeku. Da podsetimo čitaoce na sve članove grupe Buldožer koji su kroz bend prošli tokom četiri decenije: Boris Bele, Janez Zmazek, Andrej Veble, Borut Činč, Dušan Vran - Cika, Marko Brecelj, Štefan Jež, Uroš Lovšin, Tone Dimnik - Čoč, Vili Bertok, Davor Slamnig, Ven Jemeršič…
Marrina 01 S

Ekskluzivno: Retro fotografije Marine Perazić, sredinom osamdesetih

Sada pratim ritam tvoj

Daleke i nostalgično šarmantne 1982, Davor Tolja i Marina Perazić osnivaju electro-pop duet po imenu Denis & Denis; dve godine kasnije, čitava Jugoslavija zaljubljena je u singl „Program tvog kompjutera“ i refren „Sada pratim ritam tvoj / ovu pjesmu novi broj /ako želiš bit ću ja/ program tvog kompjutera“. Pjesma se prvobitno zvala „San po san“, ali je tekstualno intervenirao tadašnji urednik Jugotona, naš dragi Siniša Škarica čija su četiri legendarna stiha u pjesmi "Program tvog kompjutera" promijenili povijest benda. Potom se popularnost otela kontroli: Marina Perazić osvojila je sve postojeće naslovnice i postala erotskim simbolom nove generacije; koncerti grupe Denis & Denis bili su energične electro-pop svetkovine, potpuno u skladu sa onim što se dešavalo u prestonicama poput Londona ili New Yorka. Tokom boravka u Beogradu, sredinom osamdesetih, Marina Perazić i Davor Tolja bili su u centru pažnje fotoreportera Zorana Trbovića; snimao ih je na koncertu, a potom strpljivo radio Marinine portrete. Najveći broj Trbovićevih fotografija sa ovog radnog jam-sessiona nikad nije objavljen. Do sada. Eto nas u prilici da se setimo vremena bolje prošlosti u kojima je Marina bila neprikosnovena, a rodna Rijeka – za mnoge, centar erotsko-electro svijeta.
Ulicc1

Glazbeno-lirska kemija Tesline ulice u Šibeniku

Vice, Mišo i Arsen – prvi susjedi

Dugo se već govori o fenomenu Tesline ulice u Šibeniku koja je dala brojne poznate glazbenike i konačno je ta priča uključena u konkretan projekt. U sklopu ovogodišnje Noći muzeja koja se održava danas,a koja je posvećena glazbi, Muzej grada Šibenika organizirao je organizirano vođenje građana po Teslinoj ulici u čemu će im pomoći nekada vrlo popularni pjevač koji je rođen u Teslinoj, a danas fotoreporter Duško Jaramaz. Upravo zahvaljujući inicijativi Duška Jaramaza, Stanko Ferić, urednik časopisa "Volim Šibenik" i portala Šibenik News prvi je pisao o fenomenu Tesline ulice i to prije devet godina u Jutarnjem listu. Tekst prenosimo u cijelosti
Brenn 01 S

Ekskluzivno: Retro fotografije Lepe Brene, sredinom osamdesetih

Sitnije, Cile, sitnije

Sredinom osamdesetih, fenomen Lepe Brene i grupe Slatki greh zapljusnuo je nekadašnju Jugoslaviju nezapamćenim talasom popularnosti; masovni koncerti, enormni tiraži i medijska pomama bili su tek neki od detalja strelovite, zvezdane karijere. Male su, gotovo nikakve šanse da današnje generacije prisustvuju takvom uraganu koji je čitavu državu tresao opštepoznatim hitovima. U beogradskom Domu sindikata koji je bio muzičko svetilište, uoči koncerta na kojem su zajedno nastupali Lepa Brena i Sead Memić Vajta – u garderobi se zatekao fotoreporter Zoran Trbović. Ispucao je čitav film na Brenu i Vajtu; potom su se pojavili nerazdvojni Milovan Ilić i Big Lale, ali je Brena uskoro morala na scenu. Nešto od te atmosfere bezbrižnosti i gotovo detinje radosti ostalo je zabeleženo na ovim foto-dokumentima; bilo je to vreme kad nije bilo bitno da li se zoveš Sead, Fahreta ili Milovan; iz današnje cyber-perspektive sve ovo liči na doba nevinosti pred preteću buru. Tako je i bilo. Par godina nakon ovih fotografija, Slobodan Milošević je objasnio Srbima na Kosovu da niko ne sme da ih bije. To je moglo da znači da Srbi smeju druge da biju. I tako je počeo krvavi rat. Si, Cile, si!
Parra 05 S

Obljetnica: 40 godina od rođenja riječke punk-scene

Paraf – bode kao trn

U povodu obilježavanja ovog događaja, koji se računa prijelomnim trenutkom u riječkoj kulturi, na Korzu je prošlog petka otvorena izložba “Paraf - bode kao trn” čiji je autor Velid Đekić, dizajn potpisuje Mladen Stipanović, a organizirana je u suradnji s gradskim Odjelom za kulturu. S obzirom na to da su Paraf prvi put javno nastupili još 1977. (Wikipedia navodi i “još neslužbeniji” novogodišnji nastup iz 31. prosinca 1976. na Belvederu), dakle prije ljubljanskih Pankrta, Đekić smatra Parafe prvim punk bendom u istočnoj Europi, grupom koja je stvorila uvjete za rađanje riječke i istočnoeuropske punk scene
NME

New Musical Express, posljednje tiskano izdanje nakon 66 godina

NME, tjednik koji je stvorio rock avangardu

Danas izvođači mogu izravno komunicirati sa svojom publikom, čak i objavljivati glazbu bez da o tome obavijeste medije kao čuvare kulture, pa čak i diskografske kuće za koje snimaju. No pitanje je gdje se danas u glazbi, zbog takvog stanja stvari, mogu doživjeti ono uzbuđenje i onaj osjećaj otkrića”. Kao u doba kad je NME bio u naponu snage, a klinci morali otići do kioska da im netko važan otkrije što je zapravo bitno i kvalitetno, čekati omiljenu radijsku emisiju s kazetom spremnom za snimanje i štedjeti lovu za ploče po koje smo išli sve do Trsta, Beča, Münchena, ako ih nije bilo u Zagrebu