Tekstovi sa tagom: oliver dragojević

Catiz 01 S

Retro dosije: Povratak u duboku muzičku prošlost

Najbolje ex-yu pjesme koje niste čuli (13)

Kako su u domaćim verzijama zvučale pjesme ‘Peggy Sue’, ‘Yesterday’, ‘Locomotion’ i slični evergreeni? Koji su to hitovi iz prošlosti koje nećete čuti na radijskim postajama? U trinaest nastavaka predstavili smo ukupno 130 domaćih pjesama na graničnim rubovima bizarnog i nesvjesnog, nadajući se da ste uživali u ovom povratku u ludu muzičku prošlost!
Splitski festival

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (14)

Split '78: Hrpa nagrada za Olivera Dragojevića i Zdenka Runjića

Festival Split ’78 ponudio je mnoštvo pitkog glazbenog štiva: pjesmu „Samo simpatija“ Đorđa Novkovića i Željka Sabola (Meri Cetinić i grupa More); Trumbićevu „Nostalgiju“ (VIS Libertas); uspješnicu „Jedina moja“ Nikice Kalogjere i Krste Jurasa (Miki Jevremović), pa „Dico moja“ Stjepana Mihaljinca i Drage Britvića (Đani Maršan)…Dakako, tu su i prvonagrađene skladbe Zdenka Runjića: „Poeta“, „Oprosti mi pape“ i „Cvit Mediterana“, te „Neka vali gingolaju svoje barke“, prvonagrađena skladba po ocjeni stručnog ocjenjivačkog suda, koju je napisao Marko Demicheli (Novi fosili). Sve ono što je dao Split ’78 ostaje za sjećanja. Bilo je to jedno ugodno ljeto, prepuno najfinijeg festivalskoga šušura, s bezbroj turista. Sve je mirisalo na neko bolje sutra. Bar u pjesmi…
Mišo Kovač

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (13)

Split '77: Već viđeno - još jedna pobjeda Miše Kovača

Teško će se ponoviti uspjeh Festivala zabavne glazbe Split ’77. Toliko dobrih pjesama na jednom mjestu u samo tri dana, od 7. do 9. srpnja - neponovljivo je. Dakako, i broj skladbi bio je impresivan – 42 takmičarske pjesme!
tereza kesovija

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (12)

Split '76: Šesta pobjeda Tereze Kesovije

Po prokušanom receptu, dr Nikica Kalogjera ostvario je na Splitu ’76  još jedan uspjeh. Nakon „Sedam galebova“ (1962), „Nima Splita do Splita“ (1964) i  prave himne „Nono, moj dobri nono“ (1969), stiže nam još jedna uspješnica: „Sviraj mi, sviraj“, koju je dr Kalogjera povjerio najboljoj pjevačici na festivalu - Terezi! Ona  je točno znala što se skriva u toj pjesmi za koju je stihove napisao Ivica Krajač, i maestralno je otpjevala. Naravno, opet je dobila Zlatni grb grada Splita
Mišo Kovač

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (11)

Split '75: Još jedan trijumf Miše Kovača

Upravo je 1975. godina dokaz kako nagrade i jesu i nisu bitne za život jedne pjesme. Teško je iz današnje perspektive zamisliti da „Galeb i ja“, pjesma sa Splita ’75, nije osvojila ni jednu jedinu nagradu. Godinama nakon toga, u svim mogućim anketama, Oliver Dragojević i njegov „Galeb“ prednjačili su ispred mnogih, možda jednako lijepih pjesama izvedenih proteklih godina...
Oliver Dragojević

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (10)

Split '74: U ritmu „Copacabane“ i Olivera Dragojevića

Potpuno zaboravljeni pjevač Oliver Dragojević koji je 1967. godine pjevao pjesmu Zdenka Runjića „Picaferaj“  s kojom se nije baš proslavio, vraća se na festivalsku pozornicu. On još nije veliko ime. On još nije Oliver. Tek jedno u nizu poluanonimnih kakvih je bilo na Splitu'74. Mladi skladatelj iz Splita Teo Trumbić ponudio mu je pjesmu „Ča će mi Copacabana“. O njima se puno ne govori kao o mogućim favoritima, jer i u to vrijeme imena su bila važnija od pjesama. No, neke stvari se nisu mogle izbjeći. Trumbićeva „Copacabana“ u Oliverovoj interpretaciji uzdrmala je Prokurative. Zlatni grb grada Splita podijelili su Trumbić, Oliver i Conny Vink, pjevačica iz Nizozemske, koja je u drugoj verziji pjevala tu pjesmu
dražen vrdoljak

Sjećanje na velikog glazbenog novinara

Dražen Vrdoljak, riječi koje se pamte

Draženova lucidnost, spisateljski talent i erudicija u nekom bi "idealnom svijetu" bili možda pretočeni u naramke napisanih knjiga, snimljenih televizijskih glazbenih serijala i antologijskih boxova no, dakako, u "dolini suza" život se odvija po posve drugačijim shemama. Nama koji smo Dražena znali, s njime se desetljećima družili, zajedno proputovali tisuće kilometara i odgledali stotine koncerata, Vrdo je srećom ostavio mnogo više od objavljenih "naslova": dio sebe
Wess 02 S

West Herzegowina Fest, mjesto za toleranciju

Vjeruj u ljubav, jer ljubav je sve

Nakon sat-dva prisilne pauze, Bajaga je s Instruktorima došao na pozornicu i odradio sjajan višesatni nastup, publika – koje je bilo čak više nego li prije dojave – s oduševljenjem je reagirala na svaku pjesmu i iznudila bis koji se protegnuo do četiri sata ujutro, a Festival završio woodstockovskom Bogdanovom porukom – samo ljubav! Ujedno i kao znakoviti odgovor moronima, hejterima svih boja te „psihijatriji“ skrivenoj pod „nikovima“ ili iza anonimnih poziva, koji su ga – kao i obraz Širokog Brijega ili pak Olivera – htjeli okaljati
Oliver Dragojević

Oliver Dragojević, maestro iz Vele Luke

Glas morskih vjetrova i bura

On je pjevao o detaljima koje se moglo uočiti u svakom dalmatinskom mjestašcu, jednako kao i u gradu: o skalinama ili stubama, o pustom žalu i samotnom šetaču koji razgovara s galebom, o tijesnim kamenim uličicama ili kalama, o nekim žalosnim čuvstvima o kojima se prije, do njega, rijetko govorilo, još manje pjevalo, kao što je melankolija, ili pak o otocima koji se vide tamo daleko, u magli pred Splitom. O otocima, kao Šolti, koji se preko mora dovikuju s njegovom Korčulom
meri cetinic

Retro: Šta je Dražen Vrdoljak pisao 1977. o Oliveru Dragojeviću

Autentičan dalmatinski ugođaj

Oliver Dragojević trenutno je neosporiv vladar jugoslavenskih džuboksova (makar onih u koje sam osobno zavirio). Istina, o njegovoj bi sveopćoj omiljenosti mogli posvjedočiti i neki konkretniji a manje kompromitantni podaci, primjerice o nakladama gramofonskih ploča, o zastupljenosti u radio- programima, o dominaciji top-listama
oliver dragojević

Ključni diskografski momenti

Šest najvažnijih Oliverovih albuma

Premda se već tijekom 60-ih kalio u Batalima, a 1967. godine prvi put nastupio na Splitskom festivalu s Runjićevim "Picaferajem", Oliver Dragojević ozbiljnu diskografsku karijeru započinje tek sredinom sedamdesetih. Konkretno, nastupom na Splitskom festivalu 1974. godine s pjesmom i ubrzo hit-singlom "Ča će mi Copacabana", pa legendarnom "Galeb i ja" uz koju 1975. godine objavljuje i debi album "Ljubavna pjesma". U to doba albumi i u nas počinju biti jednako važni kao i do početka sedamdesetih dominantni singlovi, analogno sve većem utjecaju albuma u odnosu na singlove od sredine šezdesetih na američkom, britanskom i ostalim zapadnim tržištima
Oliver Dragojević

Kako je Oliver Dragojević uzletio do nebeskih visina

“Galeb i ja”, pjesma nad pjesmama

Pretužan je čas da bih sada, dok na “repeat” po ne znam koji put slušam “Galeb i ja”, bio sretan; onako kako sam bio sretan kao klinac dok sam na nekoj lažini pored mora za sebe punim glasom, ispunjene duše i otvorena srca pjevao nazigled tugaljive stihove te naizgled melankolične pjesme. Pa ipak, kad sada i ovdje dođe ona moćna završnica “Galeba” s kojim je Oliver postao Oliver, uvjeren sam da su i on i taj njegov galeb postali jedno. I da će uz tog svog galeba Oliver s nebeskih visina - sretan, ponosan, spokojan i zadovoljan - gledati na nas dolje kako se i dalje mučimo i trpimo
Oliver Dragojević

Tako je govorio Oliver Dragojević

Ja san zapravo jedan smišni tip

Otišao je čovjek koji nam je osvajao srca svojim Galebom, Malinkolijom, Skalinadom... Iza Olivera su ostala čak 23 albuma, punio je najpoznatije svjetske dvorane i osvojio osam Porina. Split i Dalmacija ostali su bez svog najomiljenijeg tumača svega onoga što mi jesmo. Evo što je kozmički Dalmatinac govorio o svom siromašnom djetinjstvu na Korčuli, obitelji i zašto nikada nije htio otići iz Splita
Oliver Dragojević

Nakon smrti velikog pjevača

Oliver je u Beogradu bio čežnja za morem

Valjda sam tisuću hiljada puta poželio da se muzika promijeni, da čujem nešto od onog što pasivno slušam po zagrebačkim kafićima, kafanama i krčmama, ali želja mi uglavnom ne bi bila ispunjena. Oliver je u Beogradu bio čežnja za morem, ali mnogo više od toga za normalnošću, za civilnošću i civilizacijom, za nastavkom neke davno prekinute epohe, čežnja za Rimom iz vremena kada je Rim bio svijet i kada su njime vladali neki dobri carevi
Festivaa 05 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (4)

Vice Vukov: Dvije godine totalnog trijumfa

Godine 1967. organizatori imaju pune ruke posla. Nisu se nadali odazivu većih imena, a kad su već došli, s njima su došli producenti, čitava svita, brojni problemi. Angažiraju se prevoditelji i domaćini velikim zvijezdama. Svakome je trebalo posvetiti punu pozornost. Oni su centar svijeta, sve se oko njih treba vrtjeti. Splitski hoteli puni, a i novinara je stiglo 150, što domaćih što stranih. Bez njih ne bi bilo pravoga šušura po kojemu će se Prokurative pamtiti i idućih godina. Uz naših 14 izvođača i tri ansambla (duo Jeka, Dubrovački trubaduri i Delfini) iz inozemstva je u Split došlo osam pjevača i dva VIS-a: The Shadows i The Lords…