Tekstovi sa tagom: poezija

Acbra 05 S

Svašta umem

Protestna pesma

Još mi žvrlja neka pisma/ oproštajna,/ puna bola./ Ispadnemo pred njim krivi/ mi i škola./ Traži novac, kuka, moli/ – nema čime stan da plati,/ a ja šašav/ pa ga pustim/ da se mirno kući vrati
Elle 02 S

Postala sam lezbejka

Američka pesma

Sama sam./ Jesam li sama večeras?/ Mislim da ne. Jesam li/ jedina kojoj krvare desni/ večeras? Jesam li jedini/homoseksualac ovde večeras?
Fnttm 02 S

Pred nevidljivim svjedocima

Devedesetogodišnji pjesnik potpisuje svoje knjige

Vjerno sam služio poljskome jeziku./ Među mnogim jezicima za mene on je jedini,/ I poziva, nalaže da ga slavimo,/ Jer govori ga prevelik broj majmuna,/ Prema kojima - ne krijem - osjećam gađenje
Simborr 03 S

Posle svakog rata

Kraj i početak

Mostove i stanice/ treba obnoviti./ Rukavi će biti u dronjcima/ od zasukivanja./ Neko s metlom u ruci/ još se seća kako je bilo
Elle 07 S

Bilo je to godine dvadesete ili dvadeset i prve

Priča o ruskim emigrantima

posle nekoliko godina govorilo se/ samo o troma/ o onom što je poludeo/ o onom što se obesio/ i o onoj kojoj su odlazili muškarci
Uzze1

Što je kraj bliži

Pjesme s koca i konopca

Ako pjesnik ne vidi nebo/ kako može vidjeti detalje o kojima/ W. C. Williams pjeva: “ne ideje nego pojedinosti”?// Ako ne čuje pjev ptica/ iz obližnjeg parka/ kako može čuti vapaj umirućih?// Ako ne osjeća radost/ u preko noći procvjetalom pupoljku/ kako može osjetiti/ slobodu stvaranja?// Ako ne zna čitati/ između redaka/ kako može pisati poeziju?// Ako pjesnik kao prorok života/ ne zna da pripada/ planetu Zemlji/ kako može pripadati ijednoj državi?
Gojja 01 S

Na asfaltiranom kontinentu

Na Goyinim najveličanstvenijim slikama

Pesnik i prevodilac Vojo Šindolić pre nekoliko godina preveo je širok izbor iz američke poezije o ratu, represiji, ropstvu i sličnim temama za antologiju Tomice Bajsića “Urezi” (toplo preporučujemo)
Koude 01 S

Barut iz srži prosutih kostiju

Vreme

i bol nov ubrizga, žar digne sa leje./ Plani, kućo vita. I bog nek se zgreje/ barutom iz srži prosutih kostiju,/ krvlju što rutavi sa staza gde gnjiju...
Kafasn5

S manama i njih svjestan

Izjava

Pa kakav sam ja onda prorok? Toliko je drugih/ S pravom bilo odabrano, vjerodostojnih./ A tko da meni povjeruje? Jer vidješe/ Kako se bacam na jelo, kako praznim čaše...
Plam1

Čudna stvar. U tvojoj sivoj sobi gori svijeća

Pjesma mrtvom čovjeku

Ja čujem glas tvoj, tvoj čujem sad ja glas./ To glupa neka pest oborila je nas,/ ti pao si i s tobom razdrti su pali/ djetinjstva našeg bijeli stjegovi...
Aapo 29 S

On nam je oružje dao za divlje zveri

Protiv rata

Pastir je bezbrižno spavao / među ovcama različitog runa./ Da sam tada živeo, Valgije, / ne bih znao za strašno oružje,/ niti bih strepeći u srcu/ slušao zvuk trube
Gospaja1

Razgovori

Mnoge nije stid da se krste kad prođu pored crkve

Hladnokrvni ubica, vlasnik kafane koji je ubio gosta jer je hteo da jede roštilj na crtu i da svlači konobaricu; ljudi koji se krste kad prođu pored crkve jer se boje smrti; radnici koji istovaruju šlepere u Luci Beograd – samo su neki od junaka poezije Predraga Milojevića koja nas vodi ravno do dna
Faffa 04 S

Animirana pesma

Plava ptica

Ima jedna plava ptica u mom srcu koja/ želi da izađe van/ ali ja je nalivam viskijem i uvlačim/ dim od cigareta/ tako da kurve, barmeni i sitni trgovci/ nikad ne saznaju/ da je/ unutra
Crvenas1

Ugrizi me još

pornić za vladu

mesi, češi, ljuljaj, klati! (javi mi se, javi!)/ prvi pol, drugi pol, treći pol, četvrti pol … (hej ti, 'ajde prvo prohodaj!)/ obrve kao crne senke, konjski rep, naoštreni laktovi/ i ispovesti (oh, ispovesti!)
Vitold Gombrovič

Gombrovičev Dnevnik: Primeri grčevitog patriotizma (7)

Moramo se emotivno i intelektualno otrgnuti od Poljske

U ediciji Nostra vita Službenog glasnika objavljen je “Dnevnik: 1953-1969” velikog poljskog pisca Vitolda Gombroviča. U odnosu na izdanje beogradske Prosvete iz 1985. u tri dela, Glasnikovo u jednom tomu preuzima prevod i predgovor Petra Vujičića, ali sadrži i nove beleške od sredine 1967. do 1969. godine koje je, uz pogovor Vojćeha Karpinjskog, prevela Biserka Rajčić. Kao što piše prevodilac ovog dela Petar Vujičić, “svoj Dnevnik (1953–1969) Gombrovič je u celini objavio na poljskom jeziku, u poljskom emigrantskom izdavačkom preduzeću u Parizu. Na druge jezike, Dnevnik su tek bili počeli da prevode, dok je u autorovoj zemlji, u Poljskoj, Dnevnik bio zabranjen”. U pogovoru ovog izdanja Vojćeh Karpinjski piše da je Gombrovičev “Dnevnik” najvažnije delo poljske proze u celoj njenoj istoriji. Iz ovog kapitalnog dela poljske i svetske proze prenosimo nekoliko odabranih delova