Tekstovi sa tagom: poezija

Flutt 02 S

Srce mi zamrlo, ko da nije živo

Svaka riječ mi činila se krivom

Ti si se vratila u domak svoj bijeli,/ Gdje te svakog jutra slavuj pjesmom prati,/ A mene će raznijet nesretni svijet cijeli,/ Moj dom je daleko i neću se vratit...
Zlarin1

Danas sam od leta postala jesen

Vitomirka Trebovac: Preobraženje

bojim se isto kao nekad/ a stalno govore/ treba raditi na sebi/ ja mrzim bavljenje sobom/ preobražavam se prirodno...
Cvetajeva1

Pjesme Bloku

Marina Cvetajeva: Ime tvoje što slovima zvuči anđeo

„Čitanje je“ – kaže Cvetajeva – „saučestvovanje u stvaralaštvu.“ To je, naravno, izjava jednog pesnika. Lav Tolstoj tako ne bi rekao. U toj izjavi načuljeno uvo jasno oseća autorsku (i žensku, pri tom), ponosom prigušenu notu očajanja pesnika užasno umornog od sve većeg – sa svakim sledećim stihom – razilaženja sa auditorijumom (Josif Brodski)
Done 03 S

Pijani smo do besvijesti

Slavko Jendričko: Crni bog

Slavko Jendričko rođen je 1947. u Komarevu kraj Siska. Objavio je sljedeće knjige pjesama: Nepotpune dimenzije, 1969, Ponoćna kneževina, 1974, Tatari/kopita, 1980, Naslov, 1983, Autoritratto con melo (izbor pjesama na talijanskom), 1983, Crvena planeta, 1985, Proroci, novci, bombe, 1986, Svečanost glagoljice, 1989. i 1990, Hrvatska sfinga, 1992, To si ti, 1995, Hrvaška sfinga (izbor pjesama na slovenskom), 1995, Zimska katedrala, 1999, Orguljaš na kompjutoru (izabrane pjesme 1969-1999), 1999, Podzemni Orfej, 2001, Kada prah ustaje, 2005, U kući malih pustinja, 2007, i knjigu političkih eseja Novčić za Harona, 1995. Uvrštavan je u antologije, panorame i zbornike. Glavni i odgovorni urednik Riječi, časopisa za književnost, kulturu i znanost Matice hrvatske Sisak. Dobitnik Nagrade Grada Siska za doprinos unapređenju kulturnog identiteta Grada (2000) i Plakete sv. Kvirina za ukupan doprinos suvremenoj hrvatskoj poeziji (2006).
Munnas 07 S

Četiri pesme

Reči uzvraćaju ravnom merom

Zorica Bajin Đukanović objavila je novu knjigu poezije „Planetarijum“ (Presing, dvojezično izdanje, prevod na engleski Novica Petrović, edicija Vrtlog, 2022). Zastupljena je u 60 antologija i hrestomatija kao i na internet portalima za književnost i kulturu. Objavila je 18 knjiga poezije, proze i knjiga za mlade. Prevođena je na ruski, engleski, holandski, rumunski, rusinski i makedonski jezik
Viil 01 S

Daruje mladu šumarevom sinu

U selu bog ne prebiva samo po uglovima

Svet uopšte nije rđav, može se čak reći da je dobar. A istina je da su ga iskvarili njegovi stanovnici. I ako nešto treba menjati, nisu to detalji pejzaža, treba menjati same sebe (Josif Brodski)
Hoo 20 S

Sukob je zajednička kob

Milan Milišić: Njegova duša je dostupna samo luđacima

Sad znam: na otocima vlada eho onog stanje koje - u nekoj apsolutnoj prirodnoj nemoći zbližava ljude: stanje zemljotresa, poplava, zaraza...
Acbra 05 S

Imadoh jednom lep zavičaj

Maša Kaleko: Emigrantski monolog

Maša Kaleko je rođena kao Golda Malka Aufen 1907. u zapadnoj Galiciji, na tromeđi Rusije, Austrije i Pruske. Otac Rus i majka Austrijanka se venčavaju prema jevrejskom ritualu. Petnaest godina kasnije, nakon opštinskog venčanja svojih roditelja, već odrasla Golda dobija ima Maša Engel. 1928. se udaje za Saula Kaleka, učitelja hebrejskog, i počinje da se kreće u krugu berlinske umetničke avangarde. 1933., u vreme krajnje nepovoljno za objavljivanje jedne jevrejske pesnikinje, izlazi njena prva knjiga pesama, dve godine kasnije i druga. To su takoreći poslednji časovi Vajmarske Republike u atmosferi između dva svetska rata. Maša Kaleko je u to vreme poetski glas koji je nemoguće ne čuti – bez visokoparnih tonova, ležerna i realistična, duhovita, satirična i melanholična u isti mah. Knjige doživaljavaju veliki uspeh, koji će se na žalost završiti i pre nego što je počeo. Maša Kaleko upoznaje jevrejskog muzikologa i dirigenta Šemja Vinavera, smrtno se zaljubljuje i razvodi se od prvog muža. Sa Šemjom dobija sina i par se venčava 1938. godine. Iste te godine porodica napušta Nemačku i seli se u Njujork. Emigracija je za Mašu Kaleko značila isto što i za mnoge druge pisce pre nje – gubitak tradicije, kulture, korena i pre svega jezika. U Americi, u ratnim godinama nemaštine i melanholije, njena poezija zauvek gubi drskost i lakoću izraza iz berlinskih godina. Maša više ne peva o ljubavi već pre svega o gubitku domovine i nostalgiji za zavičajem. U američkom egzilu objavljuje još jednu knjigu pesama, a 1956. prvi put dolazi u Nemačku nakon emigracije, povodom ponovnog objavljivanja svoje prve knjige pesama.
Pink 01 S

U plamenu

Ne daj im da te obavežu

Lice videćeš samo ako me obasjaju/ U pravom trenutku tek će po koju/ Iskru saznanja profila da razaznaju/ To nije moja volja i to nisam ja/ I izgrebane ruke znaju ožiljak
Grfi 02 S

Na kolenima

Ja ne bojim se

Đorđe Simić (1989, Valjevo) objavio je zbirke pesama “Pitomi vulkan” (Nova poetika, 2020.) i “Bili smo dobri momci” (Prometej, Reka biblioteka, 2022.). Zastupljen u zbornicima i časopisima, kao i na internet portalima za književnost i kulturu. U okviru dramskog studija „Znakovi“ radio je na dramskim tekstovima koji su više puta nagrađivani na Festivalu pozorišnih igara dece i mladih Beograda. Glavni i odgovorni urednik portala ‘bludni stih’ koji svakog meseca objavljuje izbor regionalne ljubavne poezije u formatu elektronskog zbornika.
More 03 S

Sva tri krcata

Vesna Parun: Tri otoka

Vesna Parun, pesnikinja mediteranskog obilja boja, zvukova, slika i ekstatičnih ugođaja, nakon kraće stvaralačke krize menja poetski rukopis i u melankoličnoj zbirci Ukleti dažd (1969) ostvaruje svoje kreativne vrhunce pronalazeći inspiraciju u prostorima metafizičkoga i arhetipskoga
Hoo 23 S

Zrikavci zriču

U putničkom stanu

Ti u hulahopkama/ pružaš ruke,/ držeći/bokore ljuski/ jabuka/ Jutro je/ ogrezlo/ u soli/ Vučeš prst/ po tanjiru/ Zrikavci...
Pokris 10 S

Ja znam taj očaj

Vitomirka Trebovac: Izgleda da je sve prevara

nekad pomirišem u prolazu/ plavi radnički mantil/ koji visi na vratima/ u garaži kod mog tate/ dobro da je stigao do penzije/ pomislim/ on bi bio jedan od onih/ što se ne snađu...
Shho 03 S

Zaledim osmeh

Kada mi nedostaješ

Kada poželim/ Da ti nedostajem/ Odsanjam pesmu/ Zatvorim oči/ I na kaldrmi zamislim/ Cvet beli/ Kada te nema/ Jer tako hoću...
Sumat 02 S

Nemaš se čega bojati

Margaret Atvud: Noćna pjesma

Mi smo oni drugi,/ oni što su ispod jezera,/ i koji ćutke stoje kraj tvog kreveta/ sa glavama od tame./ Došli smo da te pokrijemo/ crvenom vunom...