Tekstovi sa tagom: politika

Kamera

U neprijateljskom svetu istina je najmoćnije oružje

Nasilje i politika: Slučaj Ivana Begića

Ukoliko otvorite rečnik i potražite značenje reči „skandal“, otkrićete da je u pitanju „bruka, afera, sablazan, sramota“, pročitaćete da se radi o „sramnoj stvari“, dakle o nečemu što škodi ugledu onoga koji se predstavlja na „skandalozan“ način. Patrijarhalno društvo ima jasna pravila o ponašanju, ali nisu jednaka za sve – ukoliko ne pripadate većini, utoliko je veća verovatnoća da će se vaše ponašanje tumačiti kao nešto što sablažnjava „pristojan svet“.
Redak 09 S

Nova epizoda

XXZ podcast: Hajka na Lukovića

Današnji razgovor smo počeli Lukovićevom tvrdnjom da mu je u životu svaka godina bila gora od prethodne, a završili konstatacijom da Srbija boljeg urednika od njega nije imala. Neka gorka sećanja začinili smo citatom Ruške Jakić, smejući se užasu u lice, baš kao što smo to nekad radili u e-novinama. Hvala što nas slušate i čitate!
Lukovic 01 B

Nova epizoda

XXZ podcast: Mržnjom protiv e-novina

U današnjoj epizodi govorimo o periodu nakon smrti Zorana Đinđića, kada su nacionalisti zahvaljujući Vojislavu Koštunici ponovo bili u modi. Luković priča o svojoj novinarskoj i političkoj karijeri, objašnjavajući događaje vezane za LDP, Peščanik i e-novine
Lukovic 04 S

Nova epizoda

XXZ podcast: Ko (ne) sme da vas pogleda u oči?

Vraćamo se posle duže pauze spremni da sa Lukovićem nastavimo priču o ranim dvehiljaditim godinama. Bilo je to vreme velikih turbulencija, haosa, surovih polemika i sukoba u kojima je Luković učestvovao, a neke od njih i inicirao. Bile su to godine bez happy enda. Ali, najgore tek dolazi!
Amerkel 01 S

Angela Merkel, skica za portret

Odlazak kraljice kompromisa

Merkel razvila svoj upečatljivi stil za koji bi se moglo reći da je na epohalan način promijenio ponašanje političara na internacionalnoj sceni. Mačista više nema ili se kriju kad izađu iz svoje zemlje. To jednostavno više nije up to date. Završni udarac tom ultrapatrijarhalnom političarskom ponašanju – gdje se alfa-mužjaci između sebe natječu tko je veći, jači, značajniji i svaka gesta ih u tomu odaje – ona je zadala jednom od najglasnijih predstavnike te vrste, bivšem američkom predsjedniku Trumpu. U susretima na svjetskoj pozornici on bi je htio zasjeniti obraćajući joj se s visoka nametljivo, intimistički, a s jedva prigušenim prijezirom ali bi ga njezin trezveni stil i pribrana nepokolebljivost pretvorili u ribu na suhom. Tako je Merkel čak samo nekom gestom, grimasom, uspjela na toj svjetskoj pozornici pokazati da se državnici ne ponašaju kao on; pred njom je ostao bez gaća, a američka liberalno-demokratska javnost je pljeskala i proglasila Merkel voditeljicom slobodnog svijeta
Jozsef Szajer 1

Političko-seksualni skandal mađarskog desničara

Kad ozloglašeni homofob zaglavi na gej orgijama

Onog trenutka kad steknu moć i počnu odlučivati o životima drugih, političari uveliko gube pravo na privatnost. To što učestvuju u orgijama postaje problem kada isto takvo ponašanje ustavnim rješenjima zabranjuju ostatku države
Alec Baldwin kao Trump

Glasna i srčana borba

Politički aktivizam poznatih i slavnih

Nosila sam bedževe s natpisom Štafeta, ne hvala i Neue Slowenische Kunst, kao i onaj s prekriženom brojkom 133. To se odnosilo na članak jugoslavenskog krivičnog zakona o verbalnom deliktu. Potpisivala sam peticije za oslobađanje političkih zavorenika. Tako se dogodilo da sam, osim za oslobađanje Vladimira Šeksa, potpisala peticiju i za Vojislava Šešelja
Alexandria Ocasio-Cortez

Uzor koji nam je potreban

Alexandria Ocasio-Cortez: Političarka budućnosti

Alexandria Ocasio-Cortez je 2018. godine uspjela na izbore izvesti veliki broj mladih ljudi i pokazati im da je promjena moguća, koliko god to  djelovalo nestvarno, pogotovo u doba Trumpove administracije. Ipak, ono što je bilo unikatno u njenoj kampanji je to da ni u jednom trenutku nije prozvala Donalda Trumpa (ili bilo koga iz njegove stranke) direktno, već samo ono za što se oni zalažu. Konfrontacija s idealima, ne s ljudima koji se za to zalažu. Time je pokazala svoju kulturu dijaloga koja je čini Političarkom, a ne samo političarkom
Apoka 01 S

Normalizacija nenormalnog: Kriminogeni partokratski stroj

Ludi smo – dogovorićemo se!

Javnost na kraju na sve pristane. Kritičari i branioci pravne države, elementarne logike i ljudskog dostojanstva građana se umore. A kriminogeni partokratski stroj nikad. Čak i kad je prinuđen na uzmicanje, to su samo privremena rješenja, dok ne pronađu ili izbuše nove rupe u zakonima i sistemu. I prilagodi stvarnost svojim zahtjevima. Do te mjere da im izgleda normalno da izgovore rečenicu: “Uprava za indirektno oporezivanje će biti hrvatska i ni sa kim je nećemo dijeliti”, kao što je ovih dana izjavio jedan od trojice sijamskih blizanaca na vlasti. Što neodoljivo podsjeća na onu priču o predratnom grafitu na zgradi glavne pošte u Sarajevu, na kojoj je neko ispisao: “Ovo je Srbija!”, da bi, dan kasnije, pored tog natpisa osvanuo komentar: “Ovo je pošta, budalo”
Feminizam 8

Seksizam u medijima (1)

Medeje, čedomorke - feministkinje

Seksizam kao oblik diskriminacije žena koji počiva na stereotipnim mišljenjima o rodnim ulogama i predrasudama zasnovanim na polu, odnosno razlikama među polovima, široko je rasprostranjen u društvu. Možemo reći da je postao toliko uobičajen da se s jedne strane previđa i preko njegove pojave prelazi kao preko nečega što je normalno i očekivano. S druge strane, teško se i uočava baš zato što seksistički stavovi decenijama dominiraju u medijskom diskursu, a mnogi ih doživljavaju i kao neizostavno obeležje humora
Građanska neposlušnost protest

Mudar čovek neće ostaviti pravednu stvar na milost i nemilost sučaju

O dužnosti građanina da bude neposlušan

Svako glasanje je neka vrsta igre, kao igra „dame” ili „trik-traka”, s primesom morala; igranje istinom i neistinom, moralnim problemima i, naravno, uz to ide i klađenje. Karakter glasača nije ulog. Dajem svoj glas, može biti, za ono što mislim da je pravo, ali nisam životno zainteresovan da to što smatram za pravo i pobedi. Voljan sam da ostavim to većini. Zato njihove obaveze nikad ne prevazilaze probitačnost. Čak i glasanje za ono što je pravo znači ne raditi ništa za to. Samo mlako izražavanje želje da pravedna stvar prevlada. Mudar čovek neće ostaviti pravednu stvar na milost i nemilost sučaju, niti će želeti da ona pobedi kroz vlast većine. Malo je vrline u akciji masa. Kad većina bude najzad glasala za ukidanje ropstva, biće to zato što su ravnodušni prema ropstvu, ili zato što je ostalo malo ropstva koje treba ukinuti njihovim glasom. Oni će tada biti jedini robovi. Ukidanje ropstva može ubrzati samo glas onoga koji svojim glasanjem brani sopstvenu slobodu
Emma 03 S

Manjine protiv većina

Kompaktna masa nikad nije stala uz pravdu i jednakost

Tko tu litaniju nije već čuo? Tko ne zna taj uvijek isti refren sviju političara? To da masa krvari, da je pokradena i izrabljena, to znam ja kao i naši mamci na glasove. Ali ja inzistiram na tome da nije šačica parazita, nego sama masa odgovorna za takvo strašno stanje stvari. Ona se lijepi za svoje gospodare, voli bič, prva će povikati “Razapni!” onog trenutka kad se podigne prosvjedni glas protiv svetosti kapitalističke vlasti ili neke druge oronule institucije. A opet, koliko bi dugo opstali vlast i privatno vlasništvo, da nije bilo mase voljne da postanu vojnici, policajci, tamničari i krvnici. Socijalistički demagozi znaju to dobro kao i ja, ali oni održavaju mit uz pomoć većine, jer njihova je shema života ovjekovječiti moć. A kako bi se moć ostvarila ako ne brojkama? Da, vlast, prisila i ovisnost počivaju na masi, ali nikad i sloboda ili slobodni razvoj pojedinca, nikad rođenje slobodnoga društva
Orvel 01 S

Gonjen zloduhom kojem se ne možeš oduprijeti

Zašto pišem

Građanski rat u Španjolskoj i drugi događaji u 1936. i 1937. otvorili su mi oči i od onda znam gdje mi je mjesto. Svaka riječ koju sam napisao od 1936. bila je izravno ili neizravno uperena protiv totalitarizma, a za demokratski socijalizam kako ga ja poimam. Čini mi se besmislicom u vremenu poput ovog našeg misliti da se možemo kloniti pisanja o tim problemima. Svatko o njima piše pod ovom ili onom izlikom. Razlika je samo u tom uz čiju stranu pristajemo i koji pristup prihvaćamo. I što smo više svjesni svoje političke pripadnosti, pruža nam se bolja prilika da djelujemo politički, a da pri tom ne žrtvujemo svoj estetski i intelektualni integritet
Pavll 02 S

Dnevnički zapisi: Umetnost i sloboda (1)

Danas mase veruju u nacionalizam, fašizam ili komunizam

Zupčanici nacija i zupčanici društvenih konstelacija čvrsto zadiru jedni u druge, te im je ritam okretanja međusobno povezan i podređen jedinstvenom kontinuitetu. Razlika nema, a ne može ih ni biti, jer se čitavo čovečanstvo obrće sred vakuuma u krug. S tog kovitlanja krune se opiljci u vidu leševa i fekalija, a iznad lomota ne lebde heruvimi, i harfe ne sviraju nebesku muziku koju su nekada slušali nišči duhom, dok su spaljivali veštice. Danas mase veruju u nacionalizam, fasizam ili komunizam, i život je u svemu sličan među svim rasama na svim kontinentima
Acag 01 S

Dva lica frivolnosti: Miločer i Sinjajevina

Vratite nam imovinu koju smo pošteno opljačkali

Profesor Bartoš piše kako su Karađorđevići uzurpirali imanja i dvorce širom novouspostavljene države „putem pljačke“. Dvorac princa Vindišgreca na Bledu, Suvobor, koji je tobože dobio džabe „za ratne zasluge“, Han Pijesak, dvorac i lovište, bivši dvorac nadvojvode Fridriha na Belju, koji mu „poklanja“ ministar finansija, opština Zagreb mu kupuje dvorac na Tuškancu, država mu poklanja dvorac na Demir Kapiji, plus 500 hektara vinograda i ziratnog zemljišta, država mu kupuje šumu u Moroviću, kraj Beograda, Oplenac… Radna snaga u svim objektima je plaćana o trošku države