Tekstovi sa tagom: pozorište

Borr 01 S

Hasija Borić, glumačka nagrada “Adem Ćejvan” za životno djelo

Čisto ljudsko lice

Na Festivalu bh. drame u Zenici ugledna pozorišna djelatnica Hasija Borić osvojila je nagradu za životno djelo koja nosi ime velikog jugoslovenskog glumca Adema Ćejvana. Van konkurencije, u pratećem programu festivala, izvela je svoju dramu Nana Fata Orlović ili Neka se čuju i vaši glasovi (tema je genocid u Srebrenici). Smijeh i suze, a onda višeminutne stojeće ovacije. Kako je nagrada dodijeljena nakon predstave, mnogi su pogrešno razumeli da je Hasija nagrađena za to djelo. I, da je za to – rekla je - bila bi ponosna. A, ovako: nagrada za životno djelo “Adem Ćevjan” ide u ruke velikoj glumici koja se po primitku ovog velikog priznanja sledećim riječima obratila prisutnima
Karl Malden

Priča o mom životu: Kako sam uspeo (3)

Katolička crkva zabranila film zbog manjka seksa

Službeni glasnik objavio je prošle godine memoarsku knjigu američkog glumca srpskog porekla Karla Maldena pod naslovom “Kako sam uspeo” u prevodu Aleksandre Minić i Nikole Rabrenovića. Memoari Oskarovca Karla Maldena, u kojima opisuje svoj život u srpskoj emigrantskoj zajednici u Americi, ali i o uspešnoj filmskoj karijeri u kojoj su mu partneri bili najveće filmske zvezde svih vremena, zaslužuju posebnu pažnju, jer je reč o umetniku srpskog porekla koji je stekao najveću svetsku slavu iz zlatnog doba Holivuda. Ova knjiga je zanimljiva priča o ostvarenju američkog sna novodošlog. Prenosimo deo Maldenovih memoara u nekoliko nastavaka
Davv 01 S

Taško Načić: Priče iz života

Kako sam umalo postao pravi davitelj

Na sredini prazne pozornice sedi devojka na stolici, sa brdom cveća u krilu. Pomislim da je cveće za glumce te i da devojka zna put kojim treba da prođem. Film se odlično video i s ove strane, baš se prikazivala scena kad davim jednu devojku. Devojka sa cvećem u krilu, ova na pozornici, netremice je gledala u platno, maksimalno skoncentrisana na čin davljenja.
Hitler

Rđavi pozorišni komadi u savremenoj Nemačkoj

Bina Trećeg rajha još nije dala dobru umetnost

Službeni glasnik i Zavod za udžbenike objavili su Sabrana dela Stanislava Vinavera u 18 knjiga. Ovo kapitalno delo koje je priredio Gojko Tešić dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na Međunarodnom sajmu knjiga u Podgorici 2015. Prvo kolo Vinaverovih Sabranih dela dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na 57. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu. Nakon mnogo decenija, konačno je celokupno delo jednog od naših najvećih pisaca i jezičkih volšebnika dostupno čitaocima. U petanestom tomu “Ukrotitetlji haosa” skupljeni su neki Vinaverovi eseji o umetnosti, kulturi i nauci. Iz ove knjige prenosimo nekoliko odabranih tekstova. Ovaj tekst objavljen je u listu “Vreme” 15. jula 1933. godine
Teatar Maske

Moji saputnici: Rašid Muminagić - scenograf, glumac, režiser

Na dobojskim daskama koje život znače

Pune dvije i po decenije Doboj je bio grad bogatog pozorišnog života. I onda, 17. aprila 1992. godine, na Dan oslobođenja grada od fašizma, odigrana je i posljednja predstava Amaterskog pozorišta u Doboju. To je bio pozorišni komad ''Furaju Slaveni južno'' Rašida Muminagića. Samo nekoliko dana docnije, vlast su preuzeli nacionalisti; sve što je bilo lijepo u kulturnom života grada nestaloje u ratnoj tmuši. Vojnici i vjernici preuzeli su sve u svoje ruke i vratili Doboj mnogo decenija unazad. Neko je davno u onoj Rašidovoj Rupi, punoj duha i pozorišne ljepote, ugasio svjetlo i danas tu vlada kulturna tama uprkos blještavim sijalicama krčme
žarko gavrilović

Na času profesora Nenada Veličkovića

Prekid predstave „Sveti Sava“ & komentari

Kovačevićev tekst, nakon nepunih devedeset minuta, svima nam je manje više „lego“ baš kao i žitije i historijski tekstovi o Svetom Savi koje smo radili tri sedmice za redom. Za kraj sata profesor Veličković želi provjeriti da li je nešto više od „onog što se da nabubati napamet“ ostalo uz studente. Stoga odlučuje završiti čas pitanjem: Kada bi sada u učionicu došao neko i rekao nam da se u Sarajevu priprema predstava koja bi mogla vrijeđati naša nacionalna ili vjerska uvjerenja, da li bi izašli na ulice bojkotirati je bez prethodnog gledanja ili čitanja predloška. 43 ruke u kabinetu se podižu u zrak
Slobodan show

Predstava o Miloševiću: Ponavljanje autističnih stereotipa

Slobodan Show: Tužna priča srećnih ljudi

U Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, održana je premijera predstave-mjuzikla “Lift: Slobodan Show”, redatelja Nenada Todorovića i dramaturga Jelene Bogavac. Iako glasno najavljivana, nije ispunila očekivanja, osim onog ostajanja u strogo zadanim granicama, a političko je u predstavi tek prepreka ugodnom životu
Branislav Nušić

San i java pozorišnih amatera

Kako je Branislav Nušić dočekao 1926. u Doboju

Za predstavu ''Sumnjivo lice'' na kraju 1925. godine u Doboju nalijepljeno je više plakata po cijelom gradu. Na Željezničkoj stanici bile su tri-četiri udarne plakate. U dokolici na poslu, Sveto Dakić je htio da se malo poigra. U dnu svake plakate na stanici dopisao je da će predstavi prisustvovati i autor komedije ''Sumnjivo lice''. Uistinu, poziv nije bio poslan Branislavu Nušiću, a sve se odigralo kao u snu i na javi
Šminkernica

Svakodnevica jednog glumca

Volite li umetnost u sebi ili sebe u umetnosti

Nemojte očekivаti dа će vаm bilo čime olаkšаti situаciju. U večerimа nekih tugа, Gospođа ministаrkа, Femа, Sаrkа, nestrpljivo će dobovаti prstimа po stolu, vrlo nobles, do polа nаšminkаne, dok će vаm u sаtimа mrskosti premа dobrom delu plаnete Antigonа šаputаti nа uho: „Zа ljubаv, ne zа mržnju jа sаm rođenа.“ Lik je bespoštedаn, vi ste njegov roditelj te večeri i on očekuje dа brinete o njemu
Kletva 01 S

Predstava "Kletva" povredila zverska osećanja poljskih katolibana

Malj za veštice, lomača za Olivera Frljića

Pošto ih je zapala nesreća da žive u XXI veku, zvernici nisu u mogućnosti da obnove instituciju inkvizicije, pa da jeretike, veštice i ostale otpadnike spaljuju na lomačama po hitnom postupku. Ništa bolje ne greje zverničko srce od gorućeg mesa na ljudskoj buktinji podloženoj jeretičkim spisima, ali šta da se radi kad su se vremena promenila. Umesto zloglasnog "Malja za veštice", tog priručnika za srednjovekovne progonitelje, sada imamo "povređena verska osećanja", dogmu u čije ime treba zlostavljati, cenzurisati, progoniti i ubijati