Tekstovi sa tagom: prljavo kazalište

Kazz 01 S

Iz knjige "Uvod u pank"

Tajna veza: Prljavo Kazalište i Zvonko Špišić

Roman u nastajanju beogradskog proznog pisca Zorana Ilića, s radnim naslovom „Uvod u pank“ pokušava kroz pitanja i odgovore (pitanja postavlja glavni junak romana Pajaco, a „odgovara“ sveznajući internet) da se četiri decenije od nastanka pozabavi fenomenom panka kao muzičkog pravca, tako i šireg društvenog pokreta nastalog u doba tačerizma
Dtte 01 S

Retro-feljton: Fragmenti iz knjige „Sretno dijete“ (5)

Dan kad su Prljavci prvi put čuli Parafe, a Parafi upoznali Azru

Petnaest godina nakon objavljivanja knjige Igora Mirkovića „Sretno dijete“ (Fraktura, 2004), opet smo u prilici da se podsjetimo na uzbudljivo i slojevito vrijeme s kraja sedamdesetih i početka osamdesetih, na rađanje novog vala, na bendove kao što su Prljavo kazalište, Azra, Pankrti, Film, Haustor, Šarlo akrobata, Električni orgazam ili Idoli, koji su presudno utjecali na novu generaciju u vrijeme idejnog rasapa komunizma. O tome u svom uvodu piše Igor Mirković: „U znak pobune protiv mentaliteta kojemu i sam pripadam, odlučio sam podići mali, osobni spomenik ljudima koji su napisali muziku moje generacije. Naglašavam: krajnje osobni. Ovo nije biografska proza, još manje rock enciklopedija. U sjećanjima koja slijede vrlo je malo objektivnih istina. Ovo je priča o djetinjstvu u malom i dosadnom gradu što se smjestio uz pukotinu željezne zavjese, o čaroliji koja se, igrom slučaja, dogodila u tih nekoliko godina... i poslije više nikada“... Sa dozvolom autora i izdavačke kuće „Fraktura“ u nekoliko nastavaka objavićemo najzanimljivije dijelove ove knjige
Kzll 01 S

Retro-feljton: Fragmenti iz knjige „Sretno dijete“ (3)

Ziherice i kvačice: Kad je domaći punk bio u povoju

Petnaest godina nakon objavljivanja knjige Igora Mirkovića „Sretno dijete“ (Fraktura, 2004), opet smo u prilici da se podsjetimo na uzbudljivo i slojevito vrijeme s kraja sedamdesetih i početka osamdesetih, na rađanje novog vala, na bendove kao što su Prljavo kazalište, Azra, Pankrti, Film, Haustor, Šarlo akrobata, Električni orgazam ili Idoli, koji su presudno utjecali na novu generaciju u vrijeme idejnog rasapa komunizma. O tome u svom uvodu piše Igor Mirković: „U znak pobune protiv mentaliteta kojemu i sam pripadam, odlučio sam podići mali, osobni spomenik ljudima koji su napisali muziku moje generacije. Naglašavam: krajnje osobni. Ovo nije biografska proza, još manje rock enciklopedija. U sjećanjima koja slijede vrlo je malo objektivnih istina. Ovo je priča o djetinjstvu u malom i dosadnom gradu što se smjestio uz pukotinu željezne zavjese, o čaroliji koja se, igrom slučaja, dogodila u tih nekoliko godina... i poslije više nikada“... Sa dozvolom autora i izdavačke kuće „Fraktura“ u nekoliko nastavaka objavićemo najzanimljivije dijelove ove knjige
Pnkk 05 S

Rock’n’roll odrastanje u SFRJ (1)

Nežni sudar panka i socijalizma

Osmatračnica sa koje posmatram osamdesete se konačno uzdigla na visinu sa koje mogu da priuštim priču o tom vremenu. Shvatio sam i smisao „istorijske distance": ona nastaje kada postoje čitaoci koji nemaju pojma o vremenu o kome pišete. Kao u anegdoti koja poredi čitanje i hodanje po ćupriji na Drini, pisati za one koji su ćuprijom hodali riskantan je posao. No, zadovoljavam se da postoje oni koji je nisu prešli, i ne čekajući da oni koji jesu pomru, počinjem…
Ntall 01 S

Privatna istorija: Zvuci novotalasnih vremena

Na mračnom nebu, sazvežđe prepuno boja

Povratkom u Niš, vinil “Paket aranžmana” je zaigrao na mom gramofonu. Toska 20 se povijala od reskog i tako neodoljivog zvuka. Čvrsto verujući da svako od nas ima identičnog parnjaka na svetu, uživao sam prizivajući tog nekog svog dvojnika da čuje potpunu lepotu. Tada, netaknut svom grozotom kasnijih dešavanja, znao sam da pripadam modernom delu sveta. I mislio sam na tog svog zamišljenog dvojnika. Nije mu bilo bolje od mene. To mi je onda bilo bitno
Bgzg 09 S

Retro: Šta je Dražen Vrdoljak pisao 1992. o srbijanskim rockerima

Bez rata i pljuvanja Hrvata

Dražen Vrdoljak je preko posebnog kurira dobio nove ploče beogradskih rokera i prošlog je tjedna u radio-emisiju uvrstio dvije sasvim “neutralne” balade Bajage i Balaševića. Post festum, gotovo je optužen za diverziju i izdaju. Vrdoljak obećava da takvu glazbu na Hrvatskom radiju više nikad neće puštati. Jer ga tamo više neće biti. A u “Profilu” piše o rokerskim zvucima Istoka
Flaga 01 S

Neki dječaci

LGBTIQ pjesme iz vremena bivše Jugoslavije (i kasnije)

Muharem Serbezovski je 1974. godine snimio pjesmu Ramo, Ramo koja govori o izgubljenoj ljubavi između dva muškarca: Kad sam sreo druga svog, prijatelja jedinog, najsrećniji beše dan jer ne bejah više sam/Pesma nas je tešila, sudba nam se smešila/Ali vihor sudbe zle od mene ga odvede/Ej, Ramo, Ramo, Ramo, druže moj, Ramo, Ramo, druže moj/Da li čuješ jecaj moj/U tami sad živim sam, k’o ugašen sunčev plam/Jer ti si otišao, bolji život našao/Ali ipak nadam se i zovem te vrati se, vrati mi se Ramo ti/Sudbine smo iste mi.
Pnkk 01 S

Iz arhive “Poleta” 1978: Prijelomni trenutak našeg rocka

Najbolji punk istočno od Engleske

Takav rock bi trebale sve društvene strukture držati kao kapljicu vode na dlanu, no na žalost našim medijskim čuvarima reda i mira i najkonstruktivnija oporba izgleda kao diverzija
Arr 01 S

Moja priča: Siniša Škarica, urednik „Jugotona“ o poduhvatu iz 1981. godine (3)

Paket aranžman: Magični trolist beogradskog novog talasa

Budući junaci novog vala ovako spojeni sa svojim ranim uzorima lako nam otkrivaju tko je kasnije mogao napisati "Malenu", a tko "Igra rok 'en' rol cela Jugoslavija", tko je imao snažan poriv osnovati bend poput Discipline kičme, a tko voditi EKV. Na kraju, muzički toliko različiti, kao svjetonazorski istomišljenici bili su spremni mijenjati - da ne kažem smijeniti! - generaciju koja nam je do tada pokušavala predstaviti svoju inkarnaciju rocka. U tome je važnost "Paket aranžmana", ploče koja je okupila nekoliko grupa što su ispravile onu devizu "mi ne znamo što hoćemo, ali to hoćemo odmah". Šarlo, El. Org. i Idoli su zacjelo znali što hoće i, naravno, htjeli su to odmah!
Azra 02 S

Iz arhive „Džuboksa“, mart 1980: Zagreb, najdinamičniji rock centar

Azra, Kazališe, Film – aduti za budućnost

U novovalnoj atmosferi s početka osamdesetih, okružen svežim zvucima sa zagrebačkih pozornica, tadašnji urednik omladinskog lista „Polet“ Sven Semenčić napisao je za „Džuboks“ prikaz muzičkih događaja u hrvatskoj prestonici, najavljujući afirmaciju novih, mladih bendova koji se zovu Azra, Kazalište, Film...