Tekstovi sa tagom: punk

Prije no što su postali Hinko, Vinko i Dinko, oni su bili Gaja, Raja i Vlaja, a još prije – Miran Puž, Ico Kučina i Roko Vakcina. Tri osamnaestogodišnjaka poznatija pod nadimcima Špric, Kurči i Droza, a još poznatiji pod imenom punk grupe Trsatski kurci. Sve u svemu, posve normalni mladi ljudi, ako izuzmemo čudnu ambiciju da sviraju punk nakon što je već pomalo izašao iz mode. Bili su još djeca kada su prvoborci riječke scene počeli strugati po gitarama i revati po gradskim rupama na oduševljenje prvih sljedbenika, ali su se nekako ukrcali u posljednji punk vagon prije no što će veći dio scene završiti u disku materinu

Roman u nastajanju beogradskog proznog pisca Zorana Ilića, s radnim naslovom „Uvod u pank“ pokušava kroz pitanja i odgovore (pitanja postavlja glavni junak romana Pajaco, a „odgovara“ sveznajući internet) da se četiri decenije od nastanka pozabavi fenomenom panka kako kao muzičkog pravca, tako i šireg društvenog pokreta nastalog u doba tačerizma. Prenosimo uvodno poglavlje ovog romana

Živim u radničkoj obitelji, ali sam uvijek imao sve što sam htio. Išao sam i idem u školu i sve u svemu živio sam kao najnormalnije dijete. U svojim prvim domaćim intervjuima domaći “novovalovci” uglavnom spominju kao svoju glavnu frustraciju svađe u kući, ulične obračune…Kod mene je drugačije, sve je uvijek bilo normalno, doma je sve uvijek bilo u redu, nikada se nisam tukao. U sebi sam jednostavno uvijek imao nešto, barem po mom mišljenju, novo

Skinut će mu bedž i pobjeći. Jednostavno. Ona može sve. A što ne može ona – sredit će njen Kokan. Nije baš da je bila ludo zaljubljena u njega i njegov boksački nos, ali odgovarala joj je takva veza. Osjećala se sigurno i zaštićeno, Kokan je nešto zarađivao kao izbacivač u disko klubu Milde Sorte, vozio je sarajevskog golfa i što je bilo najvažnije svi su ga se bojali

Tamnocrveni ruž, šiljasta, natapirana, crna kosa i izražena cat-eye šminka. Mlada Siouxsie Sioux diktirala je modne trendove glam, bandage i fetish stila otkad je prvi put počela izlaziti u londonske klubove 70-ih godina.

“Život s idi(j)otima” je autobiografska priča bivšeg basiste pulskog punk benda KUD Idijoti Nenada Marjanovića dr Frica. Knjiga se bavi diskografski najplodonosnijim djelom karijere sastava koji je ratnih godina stekao kultni status diljem Balkana, a antiratni stav i neskriveni antifašizam svrstao je KUD Idijote među ikone urbane ljevice u ovom dijelu Europe. “Život s idi(j)otima” je iskrena i emotivna priča o Puli, Istri, ljubavi, mržnji, gašenju jednog sustava, uspostavljanju novog sustava, gašenju jedne i uspostavljanju druge države. Knjiga koja je prožeta pričicama iz života jednog rock sastava u vrtlogu rata, priča o ljudima, njihovim karakterima, priča pisana iz garderoba rock klubova, priča koja ulazi iza svijetla pozornice, priča kojom se ne bave povjesničari, a koja se bavi bendom koji je zasigurno povijesni fenomen urbane kulture jedne izgubljene generacije. Sa dozvolom izdavača “Dallas Records” iz Marjanovićeve knjige preneli smo nekoliko najzanimljivijih poglavlja

“Život s idi(j)otima” je autobiografska priča bivšeg basiste pulskog punk benda KUD Idijoti Nenada Marjanovića dr Frica. Knjiga se bavi diskografski najplodonosnijim djelom karijere sastava koji je ratnih godina stekao kultni status diljem Balkana, a antiratni stav i neskriveni antifašizam svrstao je KUD Idijote među ikone urbane ljevice u ovom dijelu Europe. “Život s idi(j)otima” je iskrena i emotivna priča o Puli, Istri, ljubavi, mržnji, gašenju jednog sustava, uspostavljanju novog sustava, gašenju jedne i uspostavljanju druge države. Knjiga koja je prožeta pričicama iz života jednog rock sastava u vrtlogu rata, priča o ljudima, njihovim karakterima, priča pisana iz garderoba rock klubova, priča koja ulazi iza svijetla pozornice, priča kojom se ne bave povjesničari, a koja se bavi bendom koji je zasigurno povijesni fenomen urbane kulture jedne izgubljene generacije. Sa dozvolom izdavača “Dallas Records” iz Marjanovićeve knjige prenećemo nekoliko najzanimljivijih poglavlja

“Život s idi(j)otima” je autobiografska priča bivšeg basiste pulskog punk benda KUD Idijoti Nenada Marjanovića dr Frica. Knjiga se bavi diskografski najplodonosnijim djelom karijere sastava koji je ratnih godina stekao kultni status diljem Balkana, a antiratni stav i neskriveni antifašizam svrstao je KUD Idijote među ikone urbane ljevice u ovom dijelu Europe. “Život s idi(j)otima” je iskrena i emotivna priča o Puli, Istri, ljubavi, mržnji, gašenju jednog sustava, uspostavljanju novog sustava, gašenju jedne i uspostavljanju druge države. Knjiga koja je prožeta pričicama iz života jednog rock sastava u vrtlogu rata, priča o ljudima, njihovim karakterima, priča pisana iz garderoba rock klubova, priča koja ulazi iza svijetla pozornice, priča kojom se ne bave povjesničari, a koja se bavi bendom koji je zasigurno povijesni fenomen urbane kulture jedne izgubljene generacije. Sa dozvolom izdavača “Dallas Records” iz Marjanovićeve knjige prenećemo nekoliko najzanimljivijih poglavlja

U bookletu četvorostrukog CD box-seta grupe Paraf „Sabrana djela 1976-1987“ objavljen je prigodan esej o čuvenom riječkom bendu koji prenosimo u proširenoj verziji  

Nakon više od četrdeset godina od nastanka grupe i prvih snimaka autorskoga materijala, Paraf dobiva svoju antologiju, četverostruki CD box-set “Sabrana djela 1976 -1987”. Posrijedi je jedan od najiščekivanijih diskografskih projekata na ovim prostorima, s obzirom da su Parafi jedini od relevantnih glazbenih formacija iz razdoblja punka i novog vala koji dosad na CD formatu nemaju zabilježen barem dio svoga stvaralaštva

Čitajući ono malo srpske muzičke štampe do koje možeš doći u Sloveniji, stekao sam dojam da se država u kojoj živim od PUNK-vremena naovamo tretira kao kolevka iz rokenrola nastalih žanrova. Pa, hvala. Istina bi dakako mogla da bude barem malo drugačija, a u krajnjem obliku bi se svela na svim ovdašnjim narodima poznato jadanje o sopstvenoj nemoći i zagledanju tuđih, uvek zelenijih pašnjaka. No, počnimo od početka…

Jello Biafra (pravo ime Eric Boujet) za neke je bivši punker koji se prodao, za druge - relikvija. Uglavnom uspeva a ostvari svoje dečačke snove. I noćne more, ponekad...

Vest da je Pete Shelley, pevač i osnivač legendarnog britanskog punk benda Buzzcocks preminuo u u 63. godini od srčanog udara, bila je ledeni tuš za armiju obožavalaca ovog vrsnog muzičara koji je bio jedan od najuticajnijih britanskih autora poslednjih decenija

Sasvim subjektivno, prema sjećanju i dostupnim podacima, odabrao sam pet albuma riječke pop i rock-scene za koje držim da su promijenili glazbene tijekove u gradu na Rječini i utjecali na kvalitetu glazbenih zbivanja u Hrvatskoj. Ti veliki albumi zaslužili su barem male priče

Kakvi su bili moji izbori u osvit osamdesetih? Pa, mogao sam biti hipik ili panker. I to taman kad sam počeo da shvatam da muzika nije samo nešto za slušanje, već i za pokazivanje svetu, a što ima veze sa onim ko si i šta si, tačnije ko bi želeo da budeš. Poput mnogih iz moje generacije premladih za Bijelo Dugme, preneobaveštenih da iz prve ukače novi talas, preživahnih da bi bili „hipiji" i prezgroženih da bi bili pankeri, ovo saznanje me je dovelo do interegnuma u kome nisam slušao ništa. Osim radija i TV, pokazalo se da će to biti sasvim dovoljno