Tekstovi sa tagom: rat

Winter 01 S

Strah od sovjetske moći

Rat koji nam se čini poznatim

Sigurnosni interesi služe kao izgovor za napad na vojno inferiornu naciju. Ona se međutim brani učinkovito – i u inozemstvu je slavljena zbog svog hrabrog otpora. Zimski rat iz 1939/40. između Finske i Sovjetskog Saveza pokazuje nam brojne paralele sa sadašnjošću.
Ukrajina

Ratne misli

Ruski svet smrti i razaranja

Samo dvije stvari su iritantnije od neprijateljskog bombardiranja: prva je kada vas neprijatelj uvjerava da je bombardiranje za vaše dobro; druga kada tvrdi da u stvari vi bombardirate sami sebe kako biste narušili njegovu reputaciju. Mentalno zdravom čovjeku prijeti moždani udar kada čuje kako sociopat Dmitrij Peskov „isključuje“ mogućnost da ruska vojska granatira stambene zgrade u Ukrajini ili kada ona kreatura sa slika Hieronymusa Boscha Marija Zaharova zgražanje nad ruskom invazijom naziva simptomom histerične rusofobije. Stoga je iznimno prijatno vidjeti da Ukrajinci pružaju žilav otpor ruskim panzer divizijama
Ukrajina

Prizori iz inferna

Dok gledam gradove

S ljudima duboko suosjećam, a nad gradovima u kojima je od jednog do drugog dana brutalno izbrisan život, tugujem. A život je širok pojam, to su dječji rođendani, zakazani ispiti i promocije koji se neće održati, operacije u bolnicama kojih neće biti, vjenčanja kojima se netko veselio, a sad se ne zna hoće li se mladenci ikada više vidjeti. Umjesto svega toga, prizori iz inferna i ljudi koji na prepunim peronima čekaju da se ukrcaju u vlak koji će ih odvesti na sigurno. Da te slike nekako neutraliziram, trebaju mi fotke gradova u miru, dok su ljudi šetali trgovima, odlazili u crkve, kupovali, sjedili u kafićima i restoranima, dok su rijeke su bile zelene a nebo plavo. Koliko će vremena proći dok ponovo ne bude tako?
Tenk 01 S

Razgovor

Može li pjesma zaustaviti tenk?

Bei Ling i Šemus Hini (Seamus Heaney) najviše su voljeli da se upuste u razgovor licem u lice. Hini bi prvo pogledao pitanje koje mu je postavio Bei Ling, kao i bitne popratne informacije. Bei Ling i Hini su 26. Oktobra 1998. vodili razgovor, koji je sniman u Hinijevom privremenom uredu, u biblioteci Widener Univerziteta Harvard. Razgovor je bio olakšan prevođenjem Dr. Zhong Xuepinga (vanrednog profesora kineske literature i kulture na Tufts Univerzitetu). Da bi se osigurala cjelina sadržaja, snimljeni prijepis poslan je Hiniju u Irsku. Nakon što je Hini uredio svoj dio razgovora, poslao ga je nazad Bei Lingu u Tajvan. Huang Canran ( 黄灿然 ) preveo je englesku verziju razgovora na kineski. Konačna prerada poslana je Hiniju na provjeru. Sveukupan rad na dijalogu trajao je jednu godinu. Kineska verzija razgovora prvi put je objavljena u trinaestom izdanju Tendency, augusta 2000. Svoju englesku verziju Ling je objavio 31. decembra 2000., u Los Angeles Times Book Review, pod naslovom: „Može li pjesma zaustaviti tenk?“
Marijj 98 S

Koljite se širom paralela

O, ljudi, spasite rat!

Kako je divno gledati ratni krajolik/ Gdje prekrasna je glazba/ Samrtnični krik/ Gdje nož uđe u grudi, metak u zatiljak/ Gdje se kočopere raskošni lešinari/ O, ljudi, spasite rat!
Staljin i Putin

Rat u Ukrajini

Ruska invazija: Srbija kao noj

Režim se krije u bolu i patnji. Poplava munjevitih i prizemnih analiza političkih eksperata - gubitnika poput Borisa Tadića. U čitavoj pometnji kao da je promakla laž predsednika Srbije o ukrajinskom ignorisanju intervencije NATO u SRJ
Puttoo 13 B

Otpor imperijalnoj sili

Rusija ulazi u Ukrajinu

Rusija ulazi u sela duž Makijivke kao i duboke šume Volnovahe, kida plakate i sejmove, gazi puteve, brvna, ugovore, staze, potočiće. Rusija ulazi u osamnaesti vek, u februar i u mart, u smeh, u plač i u savest, u napregnutu pažnju studenta i u blagu rasejanost razgrejanih zidova, u livade pune trava i u šumske, nečitke proseke, gazi maćuhice, rezedu, ostavlja u vlažnoj mahovini tragove kopita, gusenica i guma, ruši dimnjake, drveće, palate, gasi svetla, pali velike vatre u anđeoskim vrtovima, muti čista vrela, ruši biblioteke, crkve, gradske većnice, razvešava po nebu skerletne zastave, Rusija ulazi u moj život, Rusija ulazi u moje misli, Rusija ulazi u moje pesme
Vukovar

Tri decenije od pada Vukovara

Grad-simbol varvarstva i kulturocida

Žene u crnom poručile su da cveće bačeno pred tenkove na beogradskim ulicama i mučenje u koncentracionim logorima po Srbiji zahtevaju moralnu i krivičnu odgovornost počinilaca. Priznati patnje žrtava, da bi se rehabilitovala ljudskost u ovoj zemlji, kaže Staša Zajović
Berlin 1945

Jučerašnji svet: Sećanja jednog Evropejca

Nemoćni svedok pada čovečanstva u već davno zaboravljeno varvarstvo

Upoznao sam uoči rata najviši stupanj i formu individualne slobode, a zatim njen najdublji pad za stotinu godina, bio sam slavljen i progonjen, slobodan i neslobodan, bogat i siromašan. Svi riđi paripi Apokalpise protutnjali su mojim životom, revolucija i glad, inflacija i teror, epidemije i emigracija; video sam velike masovne ideologije kako se pred mojim očima rađaju i šire, fašizam u Italiji, nacional-socijalizam u Nemačkoj, boljševizam u Rusiji, a pre svega onu kugu nad kugama, nacional-socijalizam, koja je zatrovala cvet naše evropske kulture. Morao sam da budem bespomoćni i nemoćni svedok nezamislivog pada čovečanstva u već davno zaboravljeno varvarstvo sa njegovom svesnom i programskom dogmom antihumanosti. Bilo nam je suđeno da posle vekova opet vidimo ratove bez objave rata, koncentracione logore, mučenja, masovne pljačke i bombardovanja bespomoćnih gradova, bestijalnosti, dakle, što ih poslednjih pedeset generacija nisu više poznavale, a buduće, nadajmo se, više neće podnositi
Belete 02 S

Tri decenije Žena u crnom

Zaštitnice preživele savesti

Preskačemo zidove mržnje i zla, odbijamo sve vidove nacionalističko-militarističkih politika, kršimo konsenzuse nacionalnih država, armija, crkava…Aktivno gradimo mreže solidarnosti izvan državnih, nacionalnih granica i podela, kako na prostoru cele bivše Jugoslavije, tako i na svim kontinentima. Organizujemo nenasilne akcije protiv militarizma – regionalnog i globalnog; obelodanjujemo veze između rata i siromaštva, između rata i neograničenog bogaćenja grupa bliskih režimu; proizvodimo znanje, stvaramo alternativnu istoriju, kroz jednako vrednovanje akademskog znanja i aktivističkog iskustava; negujemo zajedničko učenje, refleksiju i razmenu, u svom okruženju i u celom svetu
Prvi svetski rat

Rat je nešto sasvim drugo

Bajka o umu

Ne razumem sasvim vašu razdraganost”. “Hoćete li najljubaznije da mi objasnite šta vas toliko uveseljava? Ako je jedan dug rat koštao jedan bilion, zašto jedan dugotrajan mir ne bi trebalo da bude isto toliko vredan?
Trava ruševine

Trava iz ruševina

Kako sam postao Srbin

Danas sam Srbin ne zbog jezika, porodice, nekih posebnih verovanja i tradicije nego pre svega zbog zločina počinjenih u moje ime. S osećanjem epohalnog poraza i tuge, onoga što će me pratiti do smrti, znam da sam samo zbog toga danas Srbin. Inače ne bih bio, ništa me ne vezuje za taj pojam osim nepojamnog zla. Genocid u Srebrenici, bombardovanje Sarajeva određuju me kao Srbina. Na selu u životu nisam bio duže od nekoliko dana, gradsko sam dete i kada vidim osobe u narodnoj nošnji, u opancima to je kao da gledam Indijance. Ali kada pomislim na masovnu smrt, svireposti i užase koji su planirani i izvršeni u ime nekakve Velike Srbije, kažem sebi, eto, sad si Srbin, zauvek. A bolje da to nikada nisam postao. Jebi ga
Vrata 01 S

O romanu ''Posljednji metak čuvam za komšiju''

Nacionalne države grade se komšijskom krvlju

Ljudi su materijal od kojeg Gospodar Smrt pravi svoj svijet, sakuplja građu prvo šunjajući se iza leđa i odabirajući svoje pomagače da bi se na kraju bestidno pojavio na sceni u svoj svojoj veličini i preuzeo vlast nad svakim razumom, logikom i poimanjem stvarnosti. Nije fašizam i šovinizam to što vlada čulima dostupnim svijetu, nego su vladari Smrt i njegove gospođe supruge Strah, Prijetnja, Bol i Mržnja
Mlse 02 S

Protiv nacionalista

Otpadnik od nacije

Nespremnost da se suoči s prošlošću učinila je od Srbije društvo koje zaostaje, nesposobno da se okrene sadašnjosti, a još manje da se uhvati u koštac s teškim problemima današnjice. To je malo kao obitelj koja svaku večer sjedi zajedno oko stola praveći se da nitko ne zna da je baka zaklala poštara škarama, a tata pokušao silovati jednu od svojih malih kćeri u kupaoni
Omarska

Bosna i Hercegovina pamti žrtve agresije

Prijedorski logori smrti

Epilog zločinačkih pohoda 43. Motorizovane brigade: Građani Srbije nakon zlodela sestrinske vojske bosanskohercegovačkog entiteta RS, finansiraju i penzije zapovednika jedinica koje su ih počinile