Tekstovi sa tagom: reditelj

Pavll 02 S

Dnevnički zapisi: Umetnost i sloboda (1)

Danas mase veruju u nacionalizam, fašizam ili komunizam

Zupčanici nacija i zupčanici društvenih konstelacija čvrsto zadiru jedni u druge, te im je ritam okretanja međusobno povezan i podređen jedinstvenom kontinuitetu. Razlika nema, a ne može ih ni biti, jer se čitavo čovečanstvo obrće sred vakuuma u krug. S tog kovitlanja krune se opiljci u vidu leševa i fekalija, a iznad lomota ne lebde heruvimi, i harfe ne sviraju nebesku muziku koju su nekada slušali nišči duhom, dok su spaljivali veštice. Danas mase veruju u nacionalizam, fasizam ili komunizam, i život je u svemu sličan među svim rasama na svim kontinentima
Andrej Tarkovski

Andrej Tarkovski: Martirologijum (Dnevnici 1970 - 1986)

Kalendar stradanja

Baš kao što je to prikazao u “Stalkeru” i “Žrvovanju”, Tarkovski strepi od zla i suludosti koju je dosegla naša civilizacija u svojoj svojoj ispraznosti. Ali ujedno vjeruje i u ljubav, kao središni postament svijeta. Iznimno je simbolično i na svojevrstan način predskazujuće pratiti njegove košmarne snove, postapokaliptične vizije koje ga često pohode. Konačno, neposredno poslije završetka rada na “Žrtvovanju” Tarkovski će, ležeći na bolesničkoj postelji, čuti za nuklearnu havariju u Černobilju. Kao da se odjednom u svojoj najcrnjoj brutalnosti oživotvorila sva slutnja kojom je upozoravao svijet kroz svoje filmove
Mandd 05 S

Intervju: Ivan Mandić, reditelj i filmski aktivista

Kako su klali Dražini “antifašisti”

Retko ko bi se javno deklarisao kao nastavljač ideja fašizma, s obzirom na to da je ta ideja prokažena u evropskoj i svetskoj javnosti i češće ćemo sresti deklarativni antifašizam, čak i kod onih koji jasno sprovode suprotnu politiku. Stvarnost, pak, koja je pogodila jugoslovenski prostor tokom poslednjih ratova slična je sa najstrašnijom praksom fašizma. Ne treba zaboraviti da je borba za vlasništvo nad ogromnim državnim resursima odnosno pitanje u čijim će rukama ono završiti obeležila i period Drugog svetskog rata i period devedesetih u Jugoslaviji. Smatram da su etnička mržnja i nacionalizam samo paravan i prah u oči širokim masama, da bi se taj proces što lakše sproveo
Sikav 02 S

Intervju: Miroslav Sikavica, režiser iz Hrvatske

Zvuci domoljubnog rata

Hrvatska radiotelevizija je tijekom 1990-ih otvoreno naručivala i poticala komponiranje novih domoljubnih pjesama, intenzivno emitirala postojeće, organizirala i financirala humanitarne koncerte i festivale domoljubne glazbe te snimala u velikom broju domoljubne glazbene spotove. Pjesma je bila maltene glavno medijsko sredstvo hrvatske borbe za samostalnost te nacionalne homogenizacije. No, koliko je popularna glazba tih godina bila ovisna o radiotelevizijskoj potpori, toliko je bila i izložena, odnosno podložna političkom pritisku. Ništa bolje nije bilo u Srbiji. Milošević je koristio (masovne) medije kao jedan od temelja svoje političke moći
Miloš Forman

Sjećamo se Miloša Formana (1932 - 2018)

Velikan kinematografije i redateljski borac za slobodu

Formanov otac bio je član čehoslovačkog Pokreta otpora, a on je emigrirao u Ameriku kad je Rusija pokušala Praško proljeće pretvoriti u sibirsku zimu. Otada kuca njegovo buntovno srce koje je transplantirao u likove snimajući filmove o slobodi – ljudskog duha protiv establišmenta (“One Flew Over Cuckoo's Nest“, “Hair“), izražavanja (“The People Vs. Larry Flint“) ili stvaranja (“Amadeus“, “Man On The Moon“). Bio je i izvrstan redatelj glumaca kroteći zvijezde i riskirajući s castingom