Tekstovi sa tagom: rod

Harry Styles 2022

Harry Styles: Album "Harry's House" (2022)

Ružičasta je boja rock'n'rolla

Harry je stvarno talentiran i uvelike neproblematičan glazbenik i vrlo nam je drago što je izbjegao brojne zamke koje otežavaju članovima boybandova da ostvare samostalne karijere u glazbenoj industriji. Istinski je uspio nadići i zvuk i imidž tinejdžerskih poskočica koje su ga proslavile te pronaći svoju nišu u glazbenoj industriji, koristeći se zvukom britanskih i američkih klasika, ali jednako tako interpretirajući ga kroz svježu mladenačku prizmu. Kao talentiran vokalist sa širokim mainstream dosegom, nema sumnje da će otvoriti prostor za brojne glazbenike koji će doći poslije njega. Upravo u ovom kontekstu treba imati na umu da i Harry svoje načine ekspresije duguje onima koji su došli prije njega, od Micka Jaggera i Freddyja Mercuryja do Eltona Johna
Pink 01 S

Služi i tome da nam prodaju stvari

O ružičastoj

U feminističkoj povijesti, ruže simboliziraju one manje materijalne ciljeve borbe. U slavnoj rečenici feministkinje i sindikalistkinje Rose (!) Schneiderman, ono što tražimo kruh su i ruže – radnička prava, materijalna sigurnost, demontiranje sistema kapitalističke i patrijarhalne opresije, ali i pravo na zanos, za sve...
Hndz 02 S

Sad ću te nahraniti i promijeniti ti pelenu

Rodna separacija dječjih igračaka i stvaranje stereotipa

Za potrebe ovog teksta, u prodavaonicama dječjih igračaka istraženo je na koji su način podijeljene igračke, kakve su igračke za djevojčice a kakve za dječake, kako su djeci i roditeljima prezentirane, koja je njihova funkcija i namjena te kakva je zastupljenost rodno neutralnih igračaka.
Atrann 01 S

Kako se delio čovek

Pitanje roda: Lažne uloge i pravi identiteti

Rodni identitet odgovara na pitanje: "Da li sam ja žena ili muškarac ili nešto sasvim drugo?" Mnogi ljudi o ovome ne razmišljaju puno, već dozvoljavaju da njihov spol znači i njihov rodni identitet. Ali identitet je osobna stvar: to je ono što osjećamo da je naš rod u nekom određenom trenutku. Naravno, taj osjećaj može biti pod utjecajem bioloških faktora s naljepnicom "made in Culture". Ovdje mislimo na razna kulturološka uvjerenja koja priče i ideje o tome što "muškarci" i "žene" jesu, što rade i što se od njih očekuje prikazuju kao prirodna i univerzalna. Osjećaj da smo nekog roda može isto tako imati veze i s našim seksualnim fantazijama, ili sa sklonošću prema nekoj ulozi. Postoji isto toliko dobrih razloga za imati ili za izabrati rodni identitet koliko postoji i ljudi.
Brenn 01 S

Od kafane do stadiona: Žena u muškom svetu

Čitanje Lepe Brene

U razvojnom putu žanra Brena predstavlja prekretnicu. Prizori oskudno obučenih kafanskih pjevačica i erotizirane interakcije s muškom publikom dotada su bili daleko od očiju javnosti i izloženi preziru dominantne kulture, a sada se sele na TV ekrane i pune stadione i dvorane
Hodanje

Ravnopravnost i kako je steći

Rodna distopija i utopija

Zapravo bi trebalo izaći iz distopije i ući u utopiju. U utopiji bojažljive dečake ne nazivaju seka-persama niti se onim slabijim govori da šutiraju, trče ili udaraju kao devojčice. Podneti nešto junački nije isto što i muški podneti. Žigolo ili jebivetar nema nimalo bolji status od kurve ili sponzoruše. Baba-devojka nije ništa gora od večitog mladoženje. „Bezdetna“ žena nema čega da se stidi, baš kao ni muškarac koji ne želi da postane otac
Candel 01 S

Intervju sa Džudit Batler (1993)

Rod kao performans

Reč je o praktičnom problemu. Ako ste u kasnim dvadesetim ili ranim tridesetim i ne možete zatrudneti iz nekih bioloških razloga, ili možda to i ne želite, zbog društvenih ste razloga - šta god se pod tim podrazumevalo - prinuđeni da se borite s normom koja određuje vaš pol. Sredina u kojoj se nalazite bi trebalo da bude prilično zdrava (i politički osvešćena) kako bi vam pomogla da ublažite eventualni osećaj neostvarenosti, gubitka, osiromašenosti ili neprilagođenosti — potrebno je jedno kolektivno nastojanje da bi se promislila ta dominantna norma. Zašto ne postoji mogućnost da žena koja želi da učestvuje u podizanju deteta, ali ne i da prolazi kroz trudnoću, ili ona koja ne želi nijednu od te dve stvari, živi svoj rod bez implicitnog osećaja neostvarenosti ili neprilagođenosti? Kada ljudi postave pitanje: „Nisu li to biološke razlike?", oni u stvari nemaju u vidu materijalnost tela. Ono što oni u stvari pitaju jeste da li je društvena institucija reprodukcije najvažnija odrednica za razmišljanje o rodu ili ne. U tom slučaju reč je o diskurzivnom nametanju norme.