Tekstovi sa tagom: roditeljstvo

Životne partnere Ivu Šegotu i Mladena Kožića nominirao je stručni tim Dječjeg doma Zagreb (...) "Čast nam je biti među nominiranima za godišnju nagradu. Posebno nas raduje što nominacija dolazi od stručne službe Dječjeg doma u Nazorovoj koja prati razvoj djece u našoj udomiteljskoj obitelji i koja se zajedno s nama ponosi uspjehom koji djeca ostvaruju"

Registracija dece omogućava obične stvari – na primer sređivanje dokumentacije, upisivanje u vrtić, pravdanje školskih izostanaka, donošenje odluka u hitnim medicinskim situacijama, sve ono što se podrazumeva za heteroseksualne roditelje, rođake, verovatno i komšije

Iz Udruge Dugine obitelji, koja je pokrenula kampanju “Hrvatska treba novi zakon o MPO-u”, kažu kako Hrvatska hitno treba novi, moderniji zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji

Iako sam imao razne druge inspiracije za ovaj broj Optimist magazina, moja mama mi je pre nekih mesec dana predložila da uradim intervju s njom. Pratila je prethodne brojeve i smatrala da bi bila dobra ideja da se čuje i glas jednog roditelja. Odmah sam shvatio da je to odlična ideja, jer je ona neko ko je uz mene na ovom putu skoro od samog početka, uvek mi je bila podrška (i danas je, najveća) i ko itekako ima šta da kaže i da bude primer ostalim roditeljima kako treba da prihvate svoju LGBT decu. U narednim redovima se predstavlja moja mama, Ivana.

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama...

Ako roditelji od djeteta zahtijevaju da ima sve petice i ono samo internalizira tu potrebu, može početi procjenjivati svoju vrijednost i sebe kao ličnost na osnovu vanjskog uspjeha, ili ocjena. To posljedično dovodi do niza problema na planu ličnosti, kao i nesposobnosti za život u realnosti...

Majka i dvoje blizanaca žive u malenoj kućici u zagrebačkoj gradskoj četvrti Trnje. Iako po struci inženjerka geologije, Danica je nezaposlena, što pripisuje tome što se usudila odabrati “mušku” profesiju. Djecu prehranjuje berući i pripremajući samoniklo bilje.

Šta se dešava sa drugim zemljama? U Bosni, Hrvatskoj i Italiji je situacija ista kao u Srbiji. Dok se u Španiji, Francuskoj i Švedskoj jednako odobrava i parovima (uključujući LGBT parove) i samcima da usvoje decu. Osim toga, istopolni parovi mogu proći i kroz veštačku oplodnju o državnom trošku.

Novo očinstvo ima minimalno tri komponente: uključenost (očevi ostvaruju izravan kontakt i neposrednu interakciju s djetetom u kontekstu brige, igre ili slobodnog vremena); dostupnost i prisutnost; te odgovornost (otac osigurava resurse i sudjeluje u organiziranju i planiranju života djeteta).​

Utopija koju zovemo Srbija se još jednom uznemirila zbog opasnih gejeva, a ovog puta su je napali iz crtanog filma. Svakome ko bar ponešto zna o ovoj zemlji je jasno da je uznemirenje potpuno opravdano, budući da su njeni građani navikli na čist vazduh i blagostanje, život bez ikakvih problema i trzavica, pa ih svaka pretnja duboko pogodi. Kad se u te sređene živote ušunja gej čudovište, a u želji da poput onog starog frulaša omađija svu decu i pretvori ih u nove gejeve, pristojni građani nemaju izbora, pa su prinuđeni da reaguju. Na primer Boško Obradović.

Društveno konstruisane norme uveliko utiču na način odgoja djeteta ovisno o spolu. Ovdje ne govorimo samo o rodno zasnovanom nasilju i rodnim normama koje utiču na razvoj rodnog identiteta, već o razlikama u ophođenju, kažnjavanju, dozvoli i oprostu. Mnoge discipline unutar moderne psihologije zapravo proučavaju roditeljstvo, mentorstvo i uticaj istih na izgradnju identiteta i persone mladog bića. Svjedoci smo, skoro pa na dnevnoj osnovi, da postoje razlike prilikom odgoja djeteta ovisno o spolnim karakteristikama i pretpostavljenom rodnom identitetu.

“Najbolji interes djeteta” je najvažniji pravni princip u porodičnopravnim odnosima, za koju postoji gotovo globalni koncenzus. Načelno, svaka država vodi posebnu brigu da djeca odrastaju u zdravom okruženju sa pristupom svim uslovima za njihov rast i razvoj, čak i kada roditelji nisu to pružili. Međutim, u praksi diskriminacija staje na put usvajanja i udomljavanja djeca od strane istospolnih zajednica, iako su u mogućnosti da pruže takve uslove za nezbrinutu djecu. Kada je riječ o istospolnim parovima, rijetke su države koje dozvoljavaju usvajanje i udomljavanje djece. U Evropskoj Uniji, to je svega par država, uglavnom zapadnoevropskih. Od februara 2022. godine, toj listi se priključuje i susjedna nam država, odlukom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

Istospolni parovi u Hrvatskoj mogu zajedno pristupiti procjeni za posvojitelje i ne smiju biti diskriminirani temeljem svoje seksualne orijentacije.

Unatoč desetljećima borbe za ravnopravnost i vidljivost LGBTIQ osoba u Hrvatskoj koja kao da nakon i najmanjeg koraka naprijed napravi nekoliko koraka unatrag, transrodnost u našem društvu još uvijek predstavlja tabu. Posljedično, roditelje transrodne djece koji su spremni istupiti u javnost možemo nabrojati na prste jedne ruke.

Jedna porodica radi na tome da se normalne stvari normalizuju – drugim rečima, da se svima jednom za svagda objasni da se ljubav ne podrazumeva, da je podrška neophodna za zdravo detinjstvo i dobar život. U tome im pomažu moderni kanali – u njihovim TikTok videima može da se vidi da je život lep kad su roditelji u redu.