Najveće oružje koje naši protivnici imaju nije samo njihovo neograničeno bogatstvo i moć. To je i njihova sposobnost da stvore kulturu koja nas čini da se osjećamo slabim i beznadežnim i koja umanjuje snagu ljudske solidarnosti
Ukratko, republikanska vlast u SAD-u, s Donaldom Trumpom na čelu, provukla je kroz medije, represivni sustav i obavještajne zajednice novi tip vladavine, za koji se može reći „nit je snijeg, nit su labudovi“, a lako se može opisati riječju demokratura, odnosno diktatura demokracije. Riječ demokratura navodno je skovao urugvajski pisac Eduardo Galeano, a odnosi se na vladavinu obilježenu protodemokratskim i oligarhijskim odlikama. No, objašnjenje za istu tu riječ radije bismo uzeli od Predraga Matvejevića jer ju je on ustvari prvi unio u literaturu, u „Mediteranskom brevijaru“
Pete Buttigieg će Bidenovom inauguracijom 20. siječnja 2021. doći na mjesto ministra prometa i time biti zabilježen u američkoj povijesti kao prvi gej ministar
Nosila sam bedževe s natpisom Štafeta, ne hvala i Neue Slowenische Kunst, kao i onaj s prekriženom brojkom 133. To se odnosilo na članak jugoslavenskog krivičnog zakona o verbalnom deliktu. Potpisivala sam peticije za oslobađanje političkih zavorenika. Tako se dogodilo da sam, osim za oslobađanje Vladimira Šeksa, potpisala peticiju i za Vojislava Šešelja
Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo uoči svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama
Alexandria Ocasio-Cortez je 2018. godine uspjela na izbore izvesti veliki broj mladih ljudi i pokazati im da je promjena moguća, koliko god to djelovalo nestvarno, pogotovo u doba Trumpove administracije. Ipak, ono što je bilo unikatno u njenoj kampanji je to da ni u jednom trenutku nije prozvala Donalda Trumpa (ili bilo koga iz njegove stranke) direktno, već samo ono za što se oni zalažu. Konfrontacija s idealima, ne s ljudima koji se za to zalažu. Time je pokazala svoju kulturu dijaloga koja je čini Političarkom, a ne samo političarkom
Što se to u međuvremenu dogodilo da ovim nekadašnjim neobrazovanim agrarnim narodima koji su odlazili dirinčiti u čikaške klaonice, rudnike Pennsylvanije i pitsburške čeličane, omogući kvalitetnu odskočnu dasku na svjetski najprestižnijem akademskom tržištu kao što je američko? Odgovor je - urbanizacija, besplatno obrazovanje i zdravstvena zaštita i drugi aspekti modernizacije Jugoslavije iz socijalističke Titove ere. To je ono veliko i značajno što je genijalni bravar sagradio (a ovi poslije njega ne bi mogli ni okrečiti)
Rasa, odnosno rasna razlika u suštini izražava i održava društvenu nejednakost koju ponekad nazivamo „poretkom moći“. Ovakvog stajališta je britanski sociolog Anthony Giddens koji tvrdi da se rasa može „shvatiti kao skup društvenih veza koje omogućavaju da se odredi tačan položaj pojedinaca i grupa, njihovih različitih osobina ili sposobnosti na osnovu biološki utvrđenih svojstava. Razlike u rasi su nešto mnogo više od opisivanja razlika među ljudima – to su važni faktori u stvaranju obrazaca moći i nejednakosti u okviru društva“
"Mississippi Burning" je igrani film, kombinacija proceduralnog trilera i (kriminalističke) drame, ne dokumentarac, premda sadrži kvazidokumentarne kadrove prilikom TV reportaže o stavu lokalca spram crnaca. Redatelj se branio da je posrijedi fikcija na jednak način kao što su "Platoon" i "Apocalypse Now" fikcije (iz) Vijetnamskog rata, ali nije ni trebao. Ionako moćan film s godinama je postao upravo dokumentaristički životan. Portret Amerike koja izgara. Portret za vječnost
Ono što je, međutim, impresivno, to je da Amerikom ovih dana marširaju zajedno stotine tisuća ljudi svih boja. Više je bjelaca nego crnaca u tom kolonama koje daju podršku crnom čovjeku, žrtvi policijske brutalnosti. Više je žena u tih par dana izišlo slobodno i svojevoljno iz kuća afirmirati ljudska i ženska prava nego ikada ranije. Multietničko, međuvjersko i rodno bratstvo je moćno ako se uspije održati. Na Balkanu je doživjelo poraz, ali to ne znači da će svuda, Balkan je specifičan, zaostao, samo zakratko moderniziran, a potom vraćen u status plemena i palanke
Ako ne uspije ovaj, slijedi novi val. Zapravo ovo bi mogao biti treći val, ako prvim računamo pokret za građanska prava Martina Luthera Kinga i općenito društvena previranja iz šezdesetih koja se kao ponavljaju. U pokretu Black Lives matter i sadašnjim prosvjedima protiv policijske brutalnosti, mnogi vide nastavak Kingovog pokreta i drugih previranja iz turbulentnih šezdesetih jer ideali i snovi o kojima je govorio Martin Luther King nisu ostvareni iako je afroamerička nacija u međuvremenu postala afirmirana i priznata u kulturnom smislu
“Poruka” je jasna: ni u obrazovanju, ni u radu, crni čovjek nema prava bijeloga. Mora se za njih boriti. Amerika kakvu je stvorio Ralph Ellison izaziva sličnu jezu kakvu, recimo potiču “Svi kraljevi ljudi” R. P. Warrena (1946). Demagogija koju je opisivao Warren stvorila je kontekst za rasizam o kome pripovijeda Ellison. Oba ova romana, od dvojice književnih znanstvenika i esejista, stvorila su otok u struji razvikanije proze 40-ih i 50-ih, prokazujući šupljine američkog sna što je upravo bujao
Pokazati zube Americi, ostaviti nekažnjene ubice trojice Amerikanaca, kao i napadače na teritoriju SAD, diplomatsko predstavništvo u glavnom gradu Srbije, pod plaštom funkcionisanja pravosudnog sistema - nova je epizoda u odosima dve države. Preciznije, reč je o odmazdi iskompleksirane gomile političara smeštene u državni vrh, odluci u kojoj je policijski vrh nakazni ornament besmislene i besomučne primene sile, ili, kao u slučaju paljenja Ambasade, odsustva bilo kakvog pokušaja da se nasilje spreči
