Tekstovi sa tagom: službeni glasnik

Fernando Pesoa

Drugačija verzija nastanka heteronima

Zborno mesto sićušnog čovečanstva koje pripada samo meni

„Koliko je života sadržano u jednom životu? S Pesoom, jedna od velikih briga književnosti našeg vremena, Ja, izlazi na pozornicu. Ja je pogled unutra, subjekt postaje sopstveni objekt, uzimajući sebe kao svoje drugo" - Antonio Tabuki. Fernando Pesoa, rođen u Lisabonu 1888, najpre dugo egzistira kao činovnik u nekoj mračnoj kancelariji. A onda, 8. marta 1914, taj najpre idealistički pesnik, jedan od najvećih u XX veku, primećuje kako u njemu iskrsava izvesni dvojnik po imenu Alberto Kaeiro, „paganski“ učitelj, koga prate dvojica učenika: Rikardo Reiš, epikurejski stoik, i Alvaru de Kampuš, koji sebe naziva „senzacionistom“. Potom je tu, poput prozirnog lista hartije za kopiranje ispred pesnikovog lica, izvesni Bernardo Suareš, koji vodi dnevnik svog „nemira“ u sumornoj prozi, dok istovremeno Pesoa istražuje svakojake puteve, od erotizma do ezoterizma. Svaki od njih je Fernando Pesoa (koji prestaje da bude mladi idealista). On je još sedamdesetak drugih, pri čemu je čak i Pesoa samo jedan od njih. On piše, a uz njega pišu svi njegovi heteronimi, i rukopise trpa u kofer, i tako sve do smrti, 1935. godine. U koferu je, godinama kasnije, otkrivena silna gomila odlomaka njegovog višestrukog, zagonetnog i nezavršenog dela. U ovoj knjizi je deo tih fragmenata (od manifesta, eseja, zapisa, do pisama), poglavito onih koji se tiču umnožavanja stvaralačkog Ja. Službeni glasnik objavio je knjigu proznih tekstova i eseja Fernanda Pesoe “Heteronimi” koju je priredila i prevela Nada Uzelac. Prenosimo nekoliko tekstova iz Pesoinih “Heteronima”
Mlse 02 S

Ne ubiti pticu drozda

Slobodan Milošević

Službeni glasnik objavio je prošle godine knjigu tekstova Brane Petrovića “Ne ubiti pticu drozda”. Priređivač knjige Miodrag Raičević sakupio je pesnikove novinske tekstove piane od 1967. do 2000. godine i dodao im još sedam neobjavljenih tekstova iz rukopisne ostavštine. U tekstu posvećenom ovoj knjizi veliki prevodilac i pesnik Sinan Gudžević je zabeležio: “Ovom se knjigom presudno upotpunjuje slika o liku i djelu pjesnika, to jest Branislava Brane Petrovića. (…) Knjiga ‘Ne ubiti pticu drozda’ mogla bi jedan biti još valjan dokaz da Brana Petrović nije ni estradan ni tako nekakav pisac. (…)Sve što je u ovoj knjizi nije drukčije nego ono što je Brana Petrović pričao kad je pričao ozbiljno i kad se gonetalo da li priča ozbiljno: duboko, posvećeno i s neskrivenom pogođenošću. Kakav je bio u životu i među ljudima, takav je i u kolumnama: humoran i humorističan, žalostan u veselju, a veselnik u žalosti. Delikatan, nerazmetljiv, a otvoren i nepotkupljiv. Njegove rasprave o umjetnosti i umjetnicima često su takve da im nije lako naći paralele. O politici i društvenim pojavama piše originalno, ne podilazi, ne pravda se, ni sebi Srbinu ni narodu srpskom. Podlaštva se kod Brane ne može ni naći ni vidjeti, kao što se ne vidi trag crnog mrava na crnom kamenu u crnoj noći.” Iz Branine knjige prenosimo pesmu o Slobodanu MIloševiću
Srpska državna straža nedićevci

Mit o neprijatelju: Antisemitizam Dimitrija Ljotića (6)

Izgradnja novog srpskog čoveka

Službeni glasnik objavio je knjigu istoričara Darka Gavrilovića “Mit o neprijatelju: Antisemitizam Dimitrija Ljotića”. To je prva knjiga o Dimitriju Ljotiću i njegovom pokretu koju je napisao istoričar. Budući da su on i njegovi sledbenici bili kolaboracionisti, doživeli su osudu i suđeno im je nakon Drugog svetskog rata. Međutim, sa raspadom SFRJ Ljotićevi sledbenici štampaju knjige izrazito antisemitskog sadržaja. Ova knjiga bi trebalo ne samo da bude podsetnik široj čitalačkoj publici na zlo fašističkih i ekstremno desničarskih ideologija već i da posluži kao vrelo dokumentovanih činjenica onima koji bi jednom mogli da se sudskim procesom suprotstave rehabilitaciji fašizma u Srbiji. Rukopis knjige nagrađen je u decembru 2017, na 61. konkursu Saveza jevrejskih opština Srbije za radove na jevrejske teme. Iz knjige Darka Gavrilovića prenosimo celo poglavlje “Politička mobilizacija antisemitizma kod srpskih političara od kraja XIX veka do kraja Drugog svetskog rata” u nekoliko poglavlja, bez fusnota
Tito

Mit o neprijatelju: Antisemitizam Dimitrija Ljotića (5)

Krakov: Srpski narod hoće i mora da živi uprkos krvavog orgijanja švajcarskog Jevrejina Tita

Službeni glasnik objavio je knjigu istoričara Darka Gavrilovića “Mit o neprijatelju: Antisemitizam Dimitrija Ljotića”. To je prva knjiga o Dimitriju Ljotiću i njegovom pokretu koju je napisao istoričar. Budući da su on i njegovi sledbenici bili kolaboracionisti, doživeli su osudu i suđeno im je nakon Drugog svetskog rata. Međutim, sa raspadom SFRJ Ljotićevi sledbenici štampaju knjige izrazito antisemitskog sadržaja. Ova knjiga bi trebalo ne samo da bude podsetnik široj čitalačkoj publici na zlo fašističkih i ekstremno desničarskih ideologija već i da posluži kao vrelo dokumentovanih činjenica onima koji bi jednom mogli da se sudskim procesom suprotstave rehabilitaciji fašizma u Srbiji. Rukopis knjige nagrađen je u decembru 2017, na 61. konkursu Saveza jevrejskih opština Srbije za radove na jevrejske teme. Iz knjige Darka Gavrilovića prenosimo celo poglavlje “Politička mobilizacija antisemitizma kod srpskih političara od kraja XIX veka do kraja Drugog svetskog rata” u nekoliko poglavlja, bez fusnota
Srpski dobrovoljački korpus

Mit o neprijatelju: Antisemitizam Dimitrija Ljotića (4)

Čovek koji je uživao najveće poverenje nacističkog okupatora

Službeni glasnik objavio je knjigu istoričara Darka Gavrilovića “Mit o neprijatelju: Antisemitizam Dimitrija Ljotića”. To je prva knjiga o Dimitriju Ljotiću i njegovom pokretu koju je napisao istoričar. Budući da su on i njegovi sledbenici bili kolaboracionisti, doživeli su osudu i suđeno im je nakon Drugog svetskog rata. Međutim, sa raspadom SFRJ Ljotićevi sledbenici štampaju knjige izrazito antisemitskog sadržaja. Ova knjiga bi trebalo ne samo da bude podsetnik široj čitalačkoj publici na zlo fašističkih i ekstremno desničarskih ideologija već i da posluži kao vrelo dokumentovanih činjenica onima koji bi jednom mogli da se sudskim procesom suprotstave rehabilitaciji fašizma u Srbiji. Rukopis knjige nagrađen je u decembru 2017, na 61. konkursu Saveza jevrejskih opština Srbije za radove na jevrejske teme. Iz knjige Darka Gavrilovića prenosimo celo poglavlje “Politička mobilizacija antisemitizma kod srpskih političara od kraja XIX veka do kraja Drugog svetskog rata” u nekoliko poglavlja, bez fusnota
Hitler

Mit o neprijatelju: Antisemitizam Dimitrija Ljotića (3)

Lojalni Hitleru do kraja rata

Službeni glasnik objavio je knjigu istoričara Darka Gavrilovića “Mit o neprijatelju: Antisemitizam Dimitrija Ljotića”. To je prva knjiga o Dimitriju Ljotiću i njegovom pokretu koju je napisao istoričar. Budući da su on i njegovi sledbenici bili kolaboracionisti, doživeli su osudu i suđeno im je nakon Drugog svetskog rata. Međutim, sa raspadom SFRJ Ljotićevi sledbenici štampaju knjige izrazito antisemitskog sadržaja. Ova knjiga bi trebalo ne samo da bude podsetnik široj čitalačkoj publici na zlo fašističkih i ekstremno desničarskih ideologija već i da posluži kao vrelo dokumentovanih činjenica onima koji bi jednom mogli da se sudskim procesom suprotstave rehabilitaciji fašizma u Srbiji. Rukopis knjige nagrađen je u decembru 2017, na 61. konkursu Saveza jevrejskih opština Srbije za radove na jevrejske teme. Iz knjige Darka Gavrilovića prenosimo celo poglavlje “Politička mobilizacija antisemitizma kod srpskih političara od kraja XIX veka do kraja Drugog svetskog rata” u nekoliko poglavlja, bez fusnota
Ljotiti1

Mit o neprijatelju: Antisemitizam Dimitrija Ljotića (2)

„Zbor“, fašistički pokret sa religioznim dodatkom

Službeni glasnik objavio je knjigu istoričara Darka Gavrilovića “Mit o neprijatelju: Antisemitizam Dimitrija Ljotića”. To je prva knjiga o Dimitriju Ljotiću i njegovom pokretu koju je napisao istoričar. Budući da su on i njegovi sledbenici bili kolaboracionisti, doživeli su osudu i suđeno im je nakon Drugog svetskog rata. Međutim, sa raspadom SFRJ Ljotićevi sledbenici štampaju knjige izrazito antisemitskog sadržaja. Ova knjiga bi trebalo ne samo da bude podsetnik široj čitalačkoj publici na zlo fašističkih i ekstremno desničarskih ideologija već i da posluži kao vrelo dokumentovanih činjenica onima koji bi jednom mogli da se sudskim procesom suprotstave rehabilitaciji fašizma u Srbiji. Rukopis knjige nagrađen je u decembru 2017, na 61. konkursu Saveza jevrejskih opština Srbije za radove na jevrejske teme. Iz knjige Darka Gavrilovića prenosimo celo poglavlje “Politička mobilizacija antisemitizma kod srpskih političara od kraja XIX veka do kraja Drugog svetskog rata” u nekoliko poglavlja, bez fusnota
Antisemitizam

Mit o neprijatelju: Antisemitizam Dimitrija Ljotića (1)

Ekstremna desnica i jugoslovenski fašisti nalazili su inspiraciju u nacizmu

Službeni glasnik objavio je knjigu istoričara Darka Gavrilovića “Mit o neprijatelju: Antisemitizam Dimitrija Ljotića”. To je prva knjiga o Dimitriju Ljotiću i njegovom pokretu koju je napisao istoričar. Budući da su on i njegovi sledbenici bili kolaboracionisti, doživeli su osudu i suđeno im je nakon Drugog svetskog rata. Međutim, sa raspadom SFRJ Ljotićevi sledbenici štampaju knjige izrazito antisemitskog sadržaja. Ova knjiga bi trebalo ne samo da bude podsetnik široj čitalačkoj publici na zlo fašističkih i ekstremno desničarskih ideologija već i da posluži kao vrelo dokumentovanih činjenica onima koji bi jednom mogli da se sudskim procesom suprotstave rehabilitaciji fašizma u Srbiji. Rukopis knjige nagrađen je u decembru 2017, na 61. konkursu Saveza jevrejskih opština Srbije za radove na jevrejske teme. Iz knjige Darka Gavrilovića prenosimo celo poglavlje “Politička mobilizacija antisemitizma kod srpskih političara od kraja XIX veka do kraja Drugog svetskog rata” u nekoliko poglavlja, bez fusnota
Anabaptisti

Potraga za Hiljadugodišnjim carstvom: Mesijanska vladavina Jana iz Lajdena (10)

Teror u Novom Jerusalimu

Službeni glasnik objavio je knjigu “Potraga za Hiljadugodišnjim carstvom” Normana Kona u prevodu Miodraga Markovića “Proteklo je skoro četvrt stoleća otkako sam započeo da je pišem i trinaest godina otkako sam završio rad na njoj. Moglo bi se doći do poraznog zaključka o razvoju nauke ili o živosti moga duha, ili o oboma, kada u njoj danas ne bih našao ničeg vrednog menjanja ili dodatnih objašnjenja. U stvari, otkrio sam dosta toga. Nova verzija knjige ima trinaest poglavlja umesto pređašnjih dvanaest, kao i drugačiji Uvod i Zaključak; još dva poglavlja temeljno su izmenjena, a čitav tekst je pretrpeo bezbroj sitnih prepravki. Pre svega, uzeti su u obzir rezultati novijih istraživanja. “Potraga za Hiljadugodišnjim carstvom” još uvek predstavlja jedinu knjigu koja se bavi ovom temom, odnosno, tradicijom revolucionarnog milenarizma i mističkog anarhizma, kao i njihovim razvojem na tlu zapadne Evrope od XI do XVI veka”, kaže autor knjige Norman Kon. Iz knjige prenosimo deseto poglavlje “Egalitarno prirodno stanje” u nekoliko nastavaka
Li Krasner

Portreti: Džekson Polok (1912–1956) i Li Krasner (1908–1984)

Negodovanje protiv samoubistva umetnosti

Nova knjiga Džona Berdžera “Portreti” u izdanju Službenog glasnika sadrži ukupno 74 eseja o različitim umetnicima (koje je sakupio i uredio Tom Overton), ali i pesme, izvode iz romana i pisama, kao i razgovore. Berdžer počinje analizom crteža iz pećine Šove (30.000 godina pre n. e.), a završava esejom o savremenoj palestinskoj umetnici Randi Mdah, rođenoj 1983. godine. U prodornoj i jedinstvenoj prozi, Berdžer predstavlja potpuno nove načine razmišljanja o umetnicima koji su kanonizovani, od Rembranta do Henrija Mura, od Džeksona Poloka do Pikasa i naglašava suštinsku vezu između politike, umetnosti i šireg konteksta istraživanja kulture. Rezultat je čudesna šetnja kroz mnoge vekove vizuelne kulture, jednog od najistaknutijih kritičkih glasova savremenog sveta. „Često mislim“, rekao je Berdžer 1984. u jednom intervjuu, „da čak i kada sam pisao o umetnosti, to je zaista bio način za pričanje priča.“ Iz Berdžerove knjige, koju je preveo Miodrag Marković, prenosimo nekoliko eseja o velikim slikarima raznih epoha
Minster pobuna

Potraga za Hiljadugodišnjim carstvom: Minster kao Novi Jerusalim (9)

Niko više neće morati da radi, već samo da veruje u Boga

Službeni glasnik objavio je knjigu “Potraga za Hiljadugodišnjim carstvom” Normana Kona u prevodu Miodraga Markovića “Proteklo je skoro četvrt stoleća otkako sam započeo da je pišem i trinaest godina otkako sam završio rad na njoj. Moglo bi se doći do poraznog zaključka o razvoju nauke ili o živosti moga duha, ili o oboma, kada u njoj danas ne bih našao ničeg vrednog menjanja ili dodatnih objašnjenja. U stvari, otkrio sam dosta toga. Nova verzija knjige ima trinaest poglavlja umesto pređašnjih dvanaest, kao i drugačiji Uvod i Zaključak; još dva poglavlja temeljno su izmenjena, a čitav tekst je pretrpeo bezbroj sitnih prepravki. Pre svega, uzeti su u obzir rezultati novijih istraživanja. “Potraga za Hiljadugodišnjim carstvom” još uvek predstavlja jedinu knjigu koja se bavi ovom temom, odnosno, tradicijom revolucionarnog milenarizma i mističkog anarhizma, kao i njihovim razvojem na tlu zapadne Evrope od XI do XVI veka”, kaže autor knjige Norman Kon. Iz knjige prenosimo deseto poglavlje “Egalitarno prirodno stanje” u nekoliko nastavaka
Džekson Polok

Portreti: Džekson Polok (1912–1956)

Sagledati raspad naše kulture

Nova knjiga Džona Berdžera “Portreti” u izdanju Službenog glasnika sadrži ukupno 74 eseja o različitim umetnicima (koje je sakupio i uredio Tom Overton), ali i pesme, izvode iz romana i pisama, kao i razgovore. Berdžer počinje analizom crteža iz pećine Šove (30.000 godina pre n. e.), a završava esejom o savremenoj palestinskoj umetnici Randi Mdah, rođenoj 1983. godine. U prodornoj i jedinstvenoj prozi, Berdžer predstavlja potpuno nove načine razmišljanja o umetnicima koji su kanonizovani, od Rembranta do Henrija Mura, od Džeksona Poloka do Pikasa i naglašava suštinsku vezu između politike, umetnosti i šireg konteksta istraživanja kulture. Rezultat je čudesna šetnja kroz mnoge vekove vizuelne kulture, jednog od najistaknutijih kritičkih glasova savremenog sveta. „Često mislim“, rekao je Berdžer 1984. u jednom intervjuu, „da čak i kada sam pisao o umetnosti, to je zaista bio način za pričanje priča.“ Iz Berdžerove knjige, koju je preveo Miodrag Marković, prenosimo nekoliko eseja o velikim slikarima raznih epoha
Anabaptisti

Potraga za Hiljadugodišnjim carstvom: Anabaptizam i društveni nemiri (8)

Bog je sve stvari stvorio da bi služile svima

Službeni glasnik objavio je knjigu “Potraga za Hiljadugodišnjim carstvom” Normana Kona u prevodu Miodraga Markovića “Proteklo je skoro četvrt stoleća otkako sam započeo da je pišem i trinaest godina otkako sam završio rad na njoj. Moglo bi se doći do poraznog zaključka o razvoju nauke ili o živosti moga duha, ili o oboma, kada u njoj danas ne bih našao ničeg vrednog menjanja ili dodatnih objašnjenja. U stvari, otkrio sam dosta toga. Nova verzija knjige ima trinaest poglavlja umesto pređašnjih dvanaest, kao i drugačiji Uvod i Zaključak; još dva poglavlja temeljno su izmenjena, a čitav tekst je pretrpeo bezbroj sitnih prepravki. Pre svega, uzeti su u obzir rezultati novijih istraživanja. “Potraga za Hiljadugodišnjim carstvom” još uvek predstavlja jedinu knjigu koja se bavi ovom temom, odnosno, tradicijom revolucionarnog milenarizma i mističkog anarhizma, kao i njihovim razvojem na tlu zapadne Evrope od XI do XVI veka”, kaže autor knjige Norman Kon. Iz knjige prenosimo deseto poglavlje “Egalitarno prirodno stanje” u nekoliko nastavaka
Frida Kalo

Fridine fijeste (7)

Male tajne velikih majstora meksičke kuhinje

Službeni glasnik objavio je drugo izdanje knige “Fridine fijeste” koja priziva sećanja na život Fride Kalo i Dijega Rivere u Plavoj kući. U knjizi se nalaze stare crno-bele porodične fotografije, više od 100 recepata za jela koja je Frida volela da priprema, ilustracije tih recepata, kao i fotografije mrtvih priroda koje su inspirisane Fridinim slikama, što sve zajedno čini ovu knjigu snažnom, uzbudljivom i inspirativnom, kakva je bila i Frida.Knjigu je preveo Nikola Krznarić
Francis Bacon

Portreti: Fransis Bejkon (1909–1992)

Vizija nemilosrdnog sveta

Nova knjiga Džona Berdžera “Portreti” u izdanju Službenog glasnika sadrži ukupno 74 eseja o različitim umetnicima (koje je sakupio i uredio Tom Overton), ali i pesme, izvode iz romana i pisama, kao i razgovore. Berdžer počinje analizom crteža iz pećine Šove (30.000 godina pre n. e.), a završava esejom o savremenoj palestinskoj umetnici Randi Mdah, rođenoj 1983. godine. U prodornoj i jedinstvenoj prozi, Berdžer predstavlja potpuno nove načine razmišljanja o umetnicima koji su kanonizovani, od Rembranta do Henrija Mura, od Džeksona Poloka do Pikasa i naglašava suštinsku vezu između politike, umetnosti i šireg konteksta istraživanja kulture. Rezultat je čudesna šetnja kroz mnoge vekove vizuelne kulture, jednog od najistaknutijih kritičkih glasova savremenog sveta. „Često mislim“, rekao je Berdžer 1984. u jednom intervjuu, „da čak i kada sam pisao o umetnosti, to je zaista bio način za pričanje priča.“ Iz Berdžerove knjige, koju je preveo Miodrag Marković, prenosimo nekoliko eseja o velikim slikarima raznih epoha