Tekstovi sa tagom: splitski festival

Mišo Kovač

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (11)

Split '75: Još jedan trijumf Miše Kovača

Upravo je 1975. godina dokaz kako nagrade i jesu i nisu bitne za život jedne pjesme. Teško je iz današnje perspektive zamisliti da „Galeb i ja“, pjesma sa Splita ’75, nije osvojila ni jednu jedinu nagradu. Godinama nakon toga, u svim mogućim anketama, Oliver Dragojević i njegov „Galeb“ prednjačili su ispred mnogih, možda jednako lijepih pjesama izvedenih proteklih godina...
Oliver Dragojević

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (10)

Split '74: U ritmu „Copacabane“ i Olivera Dragojevića

Potpuno zaboravljeni pjevač Oliver Dragojević koji je 1967. godine pjevao pjesmu Zdenka Runjića „Picaferaj“  s kojom se nije baš proslavio, vraća se na festivalsku pozornicu. On još nije veliko ime. On još nije Oliver. Tek jedno u nizu poluanonimnih kakvih je bilo na Splitu'74. Mladi skladatelj iz Splita Teo Trumbić ponudio mu je pjesmu „Ča će mi Copacabana“. O njima se puno ne govori kao o mogućim favoritima, jer i u to vrijeme imena su bila važnija od pjesama. No, neke stvari se nisu mogle izbjeći. Trumbićeva „Copacabana“ u Oliverovoj interpretaciji uzdrmala je Prokurative. Zlatni grb grada Splita podijelili su Trumbić, Oliver i Conny Vink, pjevačica iz Nizozemske, koja je u drugoj verziji pjevala tu pjesmu

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (9)

Split '73: U znaku Tereze i Maruške

Teško je izdržati silne troškove za organizaciju internacionalnog festivala koji je dosegnuo mamutske dimenzije i iz godine u godinu postajao sve veći po broju pjevača, autora, producenata, ali isto tako bio je odskočna daska za mnoge mlade nade europske zabavne glazbe. Iz tog razloga Split je počeo dobivati manje kvalitetnije pjevače iz Europe, koje su producenti pokušavali ugurati na renomirani festival kakav je bio Split
Splitski festival

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (8)

Đorđi Peruzović: Grmljavinom do pobjede na Splitu '72

Nakon finalne večeri Splita '72 u listu „Telegram“ se svojim tekstom oglasio Dražen Vrdoljak: „ Festival zabavne glazbe u Splitu daleko je, na žalost, od svake stvarne međunarodne važnosti, sudeći barem po imenima sudionika. Činjenica je da se najprije moramo nametnuti dobrom i izvornom zabavnom glazbom u našim okvirima, pa tek onda pretendirati na to da je prodamo u inozemstvu. Kada riješimo i taj temeljni problem, poslovi oko zabavne glazbe krenut će drugim tokom, pa će se od njih, možda, i dočekati neki konkretniji i primjetljiviji rezultat nego li je to Kalogjerin Nono na ploči Claudia Ville ili Mireille Mathieu“...
Misso 04 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (7)

Tajfun zvani Mišo Kovač: Sve nagrade pjesmi “Proplakat će zora”

Sjećao se Stjepan Mihaljinec, kompozitor nagrađene pjesme: " Ta je pjesma bila ponuđena četvorici pjevača. Svi su je odbili pjevati i to sve pjevači od imena. Ja to nisam znao. Vinko Lesić, koji je tada bio direktor festivala, muku je mučio s tom pjesmom. Svi su bili vrlo skeptični i bilo im je smiješno pjevati pjesmu koja je rađena po narodnoj melodiji. Jednostavno nisu vjerovali u moju i Britvićevu ideju. To je bilo prvi put da je netko upotrijebio narodnu pjesmu kao podlogu za zabavnu. Na kraju je Lesić to ponudio Miši Kovaču, a iskreno mu je priznao da mu nudi pjesmu koju njegovi kolege odbijaju. Mišo ju je poslušao, odmah prihvatio i rekao kako će on s tom pjesmom pobijediti na festivalu. Tako je i bilo. 'Proplakat će zora' dobila je prvu nagradu u domaćem i u internacionalnom dijelu Splita '71. Sve moguće nagrade je pobrala. Cijelo finale bilo je u znaku te pjesme..."
Sverkk 04 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (6)

Kud plovi ovaj brod: Radojka Šverko u luci trijumfa

Radojka Šverko je na X internacionalnom festivalu Split '70 dala naslutiti o kakvom se glasovnom potencijalu radi. Oduševila je publiku i žiri s pjesmom Esada Arnautalića „Kud plovi ovaj brod“, koju je u drugoj verziji pjevao slavni Sergio Endrigo na hrvatskom jeziku. Endrigo je svojom pjevačkom pojavom doprinio uspjehu Arnautalićeve pjesme, ali je Radojka Šverko za koplje bila bolja... Festivalski internacionalni brod zna svoju putanju. Organizatori su pronašli način kako doći do bjelosvjetskih tržišta lakih nota, a tamo ih je najbolje mogao dovesti vrsni crni pjevač Jimmy Cliff sa svojom skladbom „The Song We Used to Sing“. Scenski nastup Cliffa na sceni Prokurativa bio je neponovljiv. Plesne akrobacije Jimmy Cliffa nešto je najbolje što je publika mogla vidjeti u proteklih deset godina
meri cetinic

Retro: Šta je Dražen Vrdoljak pisao 1977. o Oliveru Dragojeviću

Autentičan dalmatinski ugođaj

Oliver Dragojević trenutno je neosporiv vladar jugoslavenskih džuboksova (makar onih u koje sam osobno zavirio). Istina, o njegovoj bi sveopćoj omiljenosti mogli posvjedočiti i neki konkretniji a manje kompromitantni podaci, primjerice o nakladama gramofonskih ploča, o zastupljenosti u radio- programima, o dominaciji top-listama
oliver dragojević

Ključni diskografski momenti

Šest najvažnijih Oliverovih albuma

Premda se već tijekom 60-ih kalio u Batalima, a 1967. godine prvi put nastupio na Splitskom festivalu s Runjićevim "Picaferajem", Oliver Dragojević ozbiljnu diskografsku karijeru započinje tek sredinom sedamdesetih. Konkretno, nastupom na Splitskom festivalu 1974. godine s pjesmom i ubrzo hit-singlom "Ča će mi Copacabana", pa legendarnom "Galeb i ja" uz koju 1975. godine objavljuje i debi album "Ljubavna pjesma". U to doba albumi i u nas počinju biti jednako važni kao i do početka sedamdesetih dominantni singlovi, analogno sve većem utjecaju albuma u odnosu na singlove od sredine šezdesetih na američkom, britanskom i ostalim zapadnim tržištima
Oliver Dragojević

Kako je Oliver Dragojević uzletio do nebeskih visina

“Galeb i ja”, pjesma nad pjesmama

Pretužan je čas da bih sada, dok na “repeat” po ne znam koji put slušam “Galeb i ja”, bio sretan; onako kako sam bio sretan kao klinac dok sam na nekoj lažini pored mora za sebe punim glasom, ispunjene duše i otvorena srca pjevao nazigled tugaljive stihove te naizgled melankolične pjesme. Pa ipak, kad sada i ovdje dođe ona moćna završnica “Galeba” s kojim je Oliver postao Oliver, uvjeren sam da su i on i taj njegov galeb postali jedno. I da će uz tog svog galeba Oliver s nebeskih visina - sretan, ponosan, spokojan i zadovoljan - gledati na nas dolje kako se i dalje mučimo i trpimo
Spltl 03 S

Intervju iz 2000. godine: Arsen Dedić o napuštanju Splitskog festivala

To nije bio raskid sa Splitom, već sa festivalskim duhom

Ja uvijek kažem: ja sam osjećajan, ja nisam osjetljiv. Mene na kraju krajeva baš briga, ali da me stvari rane - rane me! Jer pazi, ako ti tamo u Splitu pjevaš pjesmu koju sam pisao negdje u Rusiji, u snijegu: Ovo mi more više znači, ti će mi ljudi  više dati, a oni maltene pripremaju za Gina Paolija i za mene jedan onako amaterski linč, pa je li čovjek onda mora biti zadovoljan? A onda ja samo mogu reći, gospodo zabavljajte se, upravo odlazim!
Arss 01 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (5)

Arsenova odluka: Nikad više na splitskom festivalu

Drama završne večeri na IX internacionalnom festivalu zabavne glazbe Split '69 u znaku je autora Nikice Kalogjere („Nono, moj dobri nono“)  i Arsena Dedića („Vraćam se“). Nagrade se čitaju najprije po odluci stručnog ocjenjivačkog suda, a prvu nagradu osvaja pjesma Arsena Dedića „Vraćam se“. Publika je (valjda?) shvatila da su Arsen i Gino Paoli pobjednici. Počelo je sa zviždukom. Arsen nikad to nije doživio. Zbunjen je i Paoli! Sve je tako mučno. Čita se naredna najava: prvu nagradu publike i prvu nagradu Internacionalnog žirija dobila je pjesma „Nono, moj dobri nono“. Oduševljenje, svi su na nogama. Sad je sve jasno, ali kasno. Arsen i Paoli su već otišli. Teško je bilo objasniti Arsenu i njegovu prijatelju Paoliju da je došlo do krivoga spoja. Dedić donosi odluku: nikad više na Splitu!
Festivaa 05 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (4)

Vice Vukov: Dvije godine totalnog trijumfa

Godine 1967. organizatori imaju pune ruke posla. Nisu se nadali odazivu većih imena, a kad su već došli, s njima su došli producenti, čitava svita, brojni problemi. Angažiraju se prevoditelji i domaćini velikim zvijezdama. Svakome je trebalo posvetiti punu pozornost. Oni su centar svijeta, sve se oko njih treba vrtjeti. Splitski hoteli puni, a i novinara je stiglo 150, što domaćih što stranih. Bez njih ne bi bilo pravoga šušura po kojemu će se Prokurative pamtiti i idućih godina. Uz naših 14 izvođača i tri ansambla (duo Jeka, Dubrovački trubaduri i Delfini) iz inozemstva je u Split došlo osam pjevača i dva VIS-a: The Shadows i The Lords… 
Splii 04 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (3)

Pjesme među krošnjama pinija i mirisima ružmarina

„Split, grad jubavi i žala, sunca i picigina,  maestrala i misečine, grad fanfara i trumbeta, grad koji je znao reći ča je pusta Londra kontra Splitu grada - nije slučajno stvorio festival dug pet godina... A festival priča o kućama pored mora i nekim zaboravljenim datumima jula, o ženama crnih marama i čela punog tuge, o moru u čijim su dubinama koralji i naše nade…ili o lipim splitskim maškarama o vragoljastim Maricama, i fjaki i marendi i rivi i…“, pisao je 1965. godine kompozitor Pero Gotovac o malom, petogodišnjem jubileju festivala Melodije Jadrana
Iro 02 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989” (40)

Stjepan Mihaljinec: Pamtiće me po pjesmi "Proplakat će zora"

Maestro je podigao palicu i... Čovek iz senke, kompozitor, aranžer, dirigent, ili pijanista - mnogima je pomogao. Živeli su i pevali jedan srećan život. Stjepan Mihaljinec rado ga se seća. Sa Ivom Robićem, mirnim čovekom, nastupao je kod Tita. Žao mu je Vice Vukova, eksplozivnog čoveka. Arsen Dedić od svake pesme pravi umetničko delo. Našao je sebe. Gabi Novak uvek je bila savršeno vođena i savršena. Uopšte. Mišo Kovač proslavio je Stjepana Mihaljinca, zoru, plakanje i sebe. Ostali su bili sjajni. Stjepan Mihaljinec radovao se svakom njihovom uspehu (P.S. Ovo je uvod iz knjige “Bolja prošlost”, objavljene 1989, za priču o Stjepanu Mihaljinecu. Intervju sa Stjepanom za knjigu „Bolja prošlost“ urađen je 1987. godine. Stjepan Mihaljinec umro je u Zagrebu, 13. veljače/ februara 2014.)
Aaspli 01 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (2)

Čuvene Bačvice, novi festivalski dom

S bazena Jadrana Festival se 1963. seli na Bačvice. Melodije Jadrana su se potpuno afirmirale i  koncepcijski su dobro postavljene. Uz Zagreb i Opatiju ipak je bio potreban i Split, koji će osim klasičnog šlagera njegovati primorsku, mediteransku glazbu. Melodije Jadrana Split  svoje treće izdanje sele u ljetno kino Bačvice. Opet blizu mora, u jednom fantastičnom dalmatinskom ambijentu