Tekstovi sa tagom: sport

Univerr 03 S

Veverica, maskota Univerzijade 1987. godine

Zagi: Svijet mladih za svijet mira

Stariji će se setiti da su zastavu sa olimpijskim krugovima u maksimirski stadion uneli Darjan Petrič, Jelica Komnenović, Bruno Orešar, Darko Pančev, Darjan Petrič, Mirko Čulić, Slađana Božić, Ivan Šibl, Tomislav Paškvalin i Slobodanka Čolović. Ili bar nekog imena. Zašto ne i najlepše sportistkinje bivše Jugoslavije, Šibenčanke Danire Nakić. Na borilištima su carovale moćna američka sprinterka Gvendi Torens koja je osvojila zlatne medalje na sto i dvesta metara i u štafeti. Najuspešnija sportistkinja bila je Rumunka Noemi Jung sa pet zlata I dve bronze. Jugoslavija je u košarci pregazila SAD, osvojila zlato, a Dražen zabio 35 koševa. I košarkašice su osvojile turnir, Darjan Petrič dva srebra, najbolji na 800 metara bili su Slobodan Popović i Slobodanka Čolović. Sjajni sastav odbojkaša osvojio je zlatnu medalju, pobedivši u finali NR Kinu
Bundini Ali S

Čista životna energija

Bundini, Alijev vrač

Šta dakle sa činjenicom da je jednoj od največih sportskih karijera ikad bio potreban čovjek koji tome ne može doprinijeti ni sa jednim konkretnim, tehničkim znanjem? Bundinijevo prisustvo i njegova osebujnost prvaku su značili mnogo: duo je na press-konferencijama i pred kamerama nerijetko nastupao sa svojim neobičnim performansom, razmjenjujući samo njima do kraja jasne replike, koje bi kod posmatrača izazvali čuđenje i smijeh. Bili su to svojevrsni stand up obredi prvaka i njegovog šamana, a ako se zna da je ritual forma koja potvrđuje i obnavlja vrijednosti zajednice, onda je jasno kakav je uticaj Bundini imao na Alijevo samopouzdanje
Radnički Niš

Personifikacija Niša: Na tribinama stadiona Čair

Radnički, poslednja gradska priča

“Radnički” je bio određeni katalizator ovih negativnih pojava, uspevajući da poništi društvene razlike. Nerazumevanje i sukobi sa radničkih saveta, nejednakost i sve veća ekonomska diferencijacija rukovodilaca i radnika nestajali su na tribinama stadiona “Čair”. U jednom društvu koje već ozbiljno posrće, radnički fudbalski klub čuvao je poslednje plamičke revolucionarne vatre. Osamdesetih klub uzima plavu boju radničkih i inženjerskih bluza, koje su bile više od kolorita gradske svakodnevice. Simbol radničkog Niša i industrijskog napretka ovog grada, „Radnički” je svojim evropskim uspesima preneo vest o uspesima i snazi radničkog samoupravljanja
Jugoplastika

Sećanja Božidara Maljkovića: Zlatna Jugoplastika za najlepši Split

Da sam normalan, poludeo bih

Dobra košarka koju smo igrali je poput dobrog bluza. Omogućava da publika oseti da ima milion maraka kod kuće, a u stvari nema ništa. Svojim igrama i veštinom smo ulazili u sve domove, u sve glave mlade i stare, naše igrače su zbog njihovog ponašanja neke žene volele za svoje kćeri, a, mnoge mlađe za sebe... Imali smo istu maksimu kao i Fidel Kastro na Kubi: naša obaveza je da pobeđujemo. Posuli smo, po inače najlepšem gradu na svetu, zlatnu prašinu, a Split je, nikada sebičan, poklanjao otocima i zaleđu, i vlajima i bodulima.... Moram ovde da stanem, suze mi polaze, a i ja sam oslabio... Koliko sam nekada bio čvrst, bez suza ispratio pola familije na drugu obalu, danas mogu da zaplačem i na otvaranju samoposluge. Ti moji heroji naše splitske revolucije su zaslužili da im Split pokloni deo rive gde će zauvek utisnuti svoje ruke i noge. To mesto će biti svetilište za generacije koje dolaze, neke nove dečake sa splitske rive
Lacce 02 S

Pretnje zbog podrške pro-LGBTIQ kampanji

Manchester United: Fudbalom protiv homofobije

Kampanju Rainbow Laces pokrenula je LGBT organizacija Stonewall davne 2013. kako bi iskorijenila homofobiju u nogometu. Podržali su je mnogi veliki klubovi poput Manchester Uniteda, Chelsea i Arsenala, ali ne i dio njihovih navijača koji im je zatrpao društvene mreže homofobnim komentarima.
Bobba1

Bobbi Gibb, strašna žena

Prva žena koja je otrčala Bostonski maraton

Bobbi Gibb je rođena 1942. u saveznoj američkoj državi Massachussetts. Odmalena je od svoje okoline odskakala zahvaljujući jednoj, u njezino vrijeme ženama zabranjenoj aktivnosti. Naime, Bobbi je voljela trčati.
Nila 01 S

Nilla Fischer: Hrabro protiv homofobije

Kad fudbal postane problem

“Reakcije su uglavnom bile pozitivne. Naravno, na društvenim mrežama ljudi imaju mogućnost da pišu svakakve komentare i sakriju se iza ekrana. Znam da postoje ljudi koji doživljavaju mnogo više prijetnji i mržnje nego ja, tako da se trudim da mislim o tome i da se fokusiram na ono što moram uraditi jer je bitno za sve nas. Biti ženom i lezbejkom koja igra fudbal izaziva dosta mržnje.”
Lptta 04 S

Estetski i ideološki razlozi

Zašto je Borhes mrzeo fudbal

On je imao problem sa kulturom fudbalskog navijanja, koju je povezivao sa onom vrstom slepe populističke podrške, na kojoj su se uzdigle vođe najužasnijih političkih pokreta XX veka. Za svog života video je elemente fašizma, peronizma, čak i antisemitizma, kako se pomaljaju na političkoj sceni Argentine, zato je njegova jaka sumnjičavost spram političkih pokreta i masovne kulture – čiji je vrhunac u Argentini upravo fudbal – i te kako imala smisla. (“[u fudbalu] postoji ideja supremacije, moći, koja me užasava”, napisao je jednom). Borhes se protivio bilo kom obliku i formi dogmatizma, zato je po prirodi bio podozriv spram neuke privrženosti svojih zemljaka ikakvoj doktrini ili religiji – čak i kada je u pitanju bio njihov La Albiceleste.
Faffa 10 S

Nacionalna inventura sportskih nepravdi

Poraz kao pobjeda kao poraz

Za jedno društvo sa samoupravljanjem kao praksom i idealom odviše se ponašamo kao publika, promatrači, to jest s distance, očekujući Iskupitelja na nekoj imaginarnoj utrci nacionalnih Proroka. Naši su gradovi ostali zatvoreni za ludičke strasti mladosti, sa zabrtvljenim stadionima oko kojih reže stražari, sumnjajući da je i ulaznica dovoljna za ulazak u te hramove Bakšiša i Intriga. Sportom se bave ili profesionalci ili državni amateri, a ne svi, jer je njima namijenjena uloga publike. Naša sveučilišta imaju buffete, ali ne i igrališta, naša kultura drži sport daleko od sebe, kao niži oblik postojanja. Bez kulture poraza ostali smo i bez kulture pobjede
Sibenn 01 S

Dossier: Šibenka – Bosna, košarkaška utakmica koja se 1983. pretvorila u politički obračun  

Dva slobodna bacanja koja su najavila početak kraja Jugoslavije

Zašto je oduzeta titula državnog prvaka Košarkaškom klubu Šibenka  9. i 10. travnja 1983. godine?  Kakve su veze s tom utakmicom imali politika, vlast i vladari tadašnje socijalističke Jugoslavije? Što se dogodilo u noći između 9. i 10. travnja 1983. godine dok je Šibenik slavio svoje sportske junake? Što je u tom sportskom natjecanju bilo tako važno da su se oligarsi Jugoslavije odlučili na drakonski obračun u konačnici s jednim košarkaškim sucem i – jednom običnom sportskom dvoranom? To su pitanja na koja ni iz današnje perspektive i tridesetpetogodišnje distance nije tako jednostavno odgovoriti kao što se na prvi pogled čini
Aadone8

Igre kao gubitak vremena

Sport je rat bez pucanja

U Engleskoj je opsesija sportom takva kakva jest, no još je gore stanje, a strasti još divljije u tek osamostaljenim zemljama gdje je nacionalizam još uvijek svjež. U zemljama poput Indije ili Burme, potrebni su veliki policijski kordoni na nogometnim utakmicama kako bi masu spriječili da nasrne u teren. U Burmi sam vidio navijače kako razbijaju kordon i, u kritičnom trenutku ozljeđuju vratara protivničke momčadi. Prva velika utakmica odigrana u Španjolskoj prije petnaestak godina dovela je do nekontroliranog divljanja
Mate 01 S

Povodom smrti Mate Parlova (1948 – 2008)

Ljevica naše mladosti

U časovima svojih nevolja, uvijek sam razmišljao o Mati Parlovu kao nekom nepoznatom i dalekom rođaku kojega ću pozvati i koji će hitro doći, i sve moje dušmane srušiti na zemlju tek jednim zamahom svoje blistave i nepobjedive šake. Svijet kojemu smo mi pripadali bio je ljepši od ovoga današnjega, jer je bio osvijetljen idealizmom i plemenitošću jedne utopije
Aspom 02 S

Fažana: Spomenik najboljem hrvatskom sportašu XX stoljeća

Mate Parlov - legenda koja živi

Pred više stotina građana Fažane, Pule i okolice, brojnih sportaša i istaknutih lica lokalne i nacionalne političke scene, pre nekoliko dana je u Fažani svečano inauguriran spomenik legendarnom Mati Parlovu, najboljem hrvatskom sportašu 20. stoljeća. Spomenik u bronci, autora Ante Jurkića, svečano su otkrili načelnik Općine Fažana Radomir Korać i Matina supruga Laura Parlov
Suker 01 S

Sportske novosti: Naj-provale u 2017. godini

Davor Šuker i njegov Donald Trup

Najupečatljivije izjave naših i stranih sportaša u proteklih dvanaest mjeseci: sanjali su o Oscarima, divanili o Beatlesima,  Mercedesima i Jamesu Bondu te pritiskanju tipke C4, starenju i zamjeni osobnosti. Tko je pretjerao u oduševljenju ili razočaranju, tko je bio malo previše iskren, tko se prepucavao preko novina, a tko je kovao metafore? I ove godine imamo posebnu kategoriju - nakon Joséa Mourinha (2015.) i Željka Babića (2016.), sretni dobitnik je Davor Šuker
Jelena Dokić

Jelena Dokić: Ispovest za BBC

Zbog oca sam prošla kroz pakao

Za teniske uspehe tokom svoje šesnaestogodišnje karijere Jelena Dokić je, kako sama kaže, platila visoku cenu. Australijska teniserka poreklom iz bivše Jugoslavije bila je četvrta na WTA listi, 2000. je došla do polufinala Vimbldona, ali je za sve to vreme trpela fizičko i psihičko zlostavljanje oca Damira, koji joj je bio i trener od detinjstva. Kaže da ju je tukao kaišem u cevanice kad god bi bila loša na treningu, te da je stalno bila u modricama i podlivima. Sada ima 34 godine, i sama je trener, a za BBC je govorila o knjizi "Nesalomiva", koju je nedavno objavila, svom životu i zlostavljanju koje ju je dovelo i do pomišljanja na suicid