Tekstovi sa tagom: strip

Talijanski strip majstor rođen u Umagu 1930. majstorski nas uvodi u kaotični labirint krvi, mržnje, pohlepe dočaravajući nam svijet Marcela Lebrumea, jednog od rijetkih koji je jako dobro plivao u bazenu prepunom pirana i morskih pasa, Siriji i Libanonu četrdesetih godina prošlog stoljeća

Impresivni strip austrijske stripašice s berlinskom adresom, Ulli Lust, pobrao je brojne nagrade poput ICOM-a za najbolji njemački strip, nagradu publike Max und Moritz na konvenciji u Erlangenu, nagradu Artémisia, Ignatz i nagradu za mladu nadu na festivalu stripa u Angoulêmeu

Glazba i stripovi idu ruku pod ruku – stoga smo napravili male kompilacije za vaše i naše omiljene stripove. Ako ste posebno zavoljeli neki strip, možda se pronađete i u glazbi koja odražava njegovu atmosferu

Rumunjsko-britanska stripašica Maria Stoian napravila je grafički roman u kojem je dvadeset priča o seksualnom nasilju. “Shvati to kao kompliment” bavi se temom koja je sve samo ne kompliment, a Stoian se toga uhvatila iz vlastite frustracije, nakon što je i sama doživjela napastovanje

Alan Ford je, osim u matičnoj zemlji, postao, ostao i opstao samo na prostorima bivše Jugoslavije sve do današnjih dana. Slučajnost? Ne bih rekao. Čini se da su Magnus i Bunker u strip ucrtali genetski kod ljudi sa ovih prostora. Srećemo sve ove neprilike u našem okruženju, na našim ulicama, u našem ogledalu kada se pogledamo. U svakom od nas je utkana barem jedna osobina TNT agenta, teška srca ćemo to priznati. Iskrivljeno i karikaturno ogledalo stripa se sve više projektuje sa druge strane ogledala kao nešto što je postala ustaljena stvarnost. Možda je tako strip i zamišljen?

Istina je da je „Alan Ford” u bivšoj Jugoslaviji postao popularniji i značajniji nego u rodnoj Italiji, dok je u svim ostalim zemljama, gde je prevod pokušan, ugašen nakon samo nekoliko izdanja. Nikada, na primer, nije preveden na engleski

Strip Dylan Dog, projekt autorskog dvojca Tiziana Sclavija i Angela Stana, izlazi od 1986. godine kao prvi Bonellijev horor strip. Iako ne pripada kategoriji tzv. umjetničkog stripa, uz visoko estetiziran vizualni stil odlikuje se poetičnošću teksta. Grafičko obličje naslovnog protagonista nadahnuto je likom Britanca Ruperta Everetta te je on samo jedan u nizu Bonellijevih junaka inspiriranih stvarnim glumcima

Današnji gost XXZ magazina je nemački strip autor Eric Schwarz, koji živi i crta u gradu Saarbrücken. Bavi se emocijama, ljubavnim odnosima, prijateljstvom, usamljenošću, koncentriše se na anksioznost i sve ono što je neodvojivi deo ljudskog iskustva. Odnosi su se danas preselili na društvene mreže, pa ga zanima koliko to utiče na njega i one koji ga okružuju. Svoje junake pomera u prirodu, ali radove opet deli na socijalnim platformama, što stvara određeni konflikt koji je savršen začin za ono što nam poručuje. Schwarz već pet godina radi na mini stripovima koji se sastoje iz četiri polja, a ta ograničenost ga tera da dobro promisli svoje ideje. Kako tvrdi, sebe ne shvata previše ozbiljno, pa zbog toga ne brine o tome da li su radovi završeni i savršeni – postavlja ih odmah, što im daje poseban šarm. Umetnik je pristao da sa čitaocima XXZ magazina podeli deo svojih crteža, a oni koji budu poželeli da saznaju više mogu to da učine na njegovom Instagram profilu.

"Saga", jedan od najuspješnijih originalnih autorskih stripova proteklog desetljeća primjer je istinski inkluzivnog i progresivnog pripovijedanja kakvog nedostaje u brojnim drugim medijskim prikazima raznih manjinskih skupina

Nekima se sviđaju djevojke, a nekima dečki. Neki su skloniji SF-u, a neki komičnim sadržajima. Svima im je zajedničko to što su jako zagrijani za stripove

Alan Ford je jedan jedini i neponovljiv, kao i decenija u kojoj je nastao. On ostaje mnogo, mnogo više od običnog stripa za mnoge generacije – jedna vrsta načina razmišljana, humora, dosetki i sasvim neobičnog ludila. Za mnoge od nas inficirane ovim stripom, Alan Ford postaje čitava jedna životna filozofija, pogled na svet i elegantna, ironično-sarkastična oporba u odnosu na svu malograđanštinu sveta i sve rigidne sisteme čiji je jedini cilj da što više zaglupe čoveka, obesmisle mu život i iskoriste ga kao roba i eventualnog glinenog goluba na nekom od "humanih“ ratišta za sopstvene, bolesne ciljeve

Jedan stari neprijatelj koji se vratio iz mrtvih izaziva Zagora na duel koja završava sa porazom i smrću Duha sa Sekirom. Telo Gospodara Darkwooda bi spaljeno na lomači, a pepeo rasut u vetar nad njegovim kraljevstvom. Sve je, izgleda, gotovo...

Primjer predanog novinara, kojemu istraživačko novinarstvo nije nepoznanica, imamo u stripu Zaboravljeni iz Anama (Fibra, 2019.). Priču je napisao Frank Giroud, a nacrtrao (i kolorirao) Christian Lacroix Lax koji je poznat hrvatskim stripoljupcima (Orao bez kandži; Gorak okus domovine i Azrayen). Giroudova priča nije izmišljaj, već se temelji na povijesnim događajima, o čemu Giroud iscrpno piše u predgovoru

Gotham je čisti magnet za psihopate svih profila, rajska lokacija za kriminalce koji se samo množe i napreduju u izopačenosti. Joker se mora ponovno dokazati na ulici, povratiti titulu kralja među zločincima i nanovo se probijati. Nije ni novajlija ni slučajna pridošlica, ali nailazi na otpor

Triler u pravom smislu riječi s atmosferom američkih velegrada čiji noćni izgled podsjeća na kriminalističke filmove iz 1970-ih i 1980-ih godina