Tekstovi sa tagom: strip

Jer ako što održava ljepotu Tintina, a i mladog Indiane Jonesa je plastičnost estetike prostora, likova kultura (...) - već prema crtežu znamo da li smo u Rusiji, Albaniji ili Meksiku tj. njima inspiriranim izmišljenim zemljama

Alan Ford bio je važan dio odrastanja i tinejdžerske kulture u Jugoslaviji, neka vrsta generacijskog trademarka. U tom kontekstu zanimljivo je uspoređivati ondašnjeg jugoslovenskog tinejdžera i njegovog ovovremenog vršnjaka, milenijalca, pripadnika Z generacije, kakogod. Prvi, osim Alan Forda, kupuje na obližnjem kiosku stripove iz Lunov Magnus strip edicije, Zlatne serije i drugih tadašnjih izdanja, oduševljavajući se pustolovinama Zagora, Mister Noa, Dylan Doga…

Marjane Satrapi smo dobro zapamtili zbog Persepolisa no to nije jedini adut koji ima u rukavu...

Superjunaci su u današnje vrijeme gotovo postali sinonim za stripove zahvaljujući ponajviše popularnim holivudskim ekranizacijama. Naravno, to je samo djelić onoga što nudi deveta umjetnost pa smo odlučili prisjetiti se nekoliko likova iz stripova koji ne spadaju u kategoriju superjunaka, ali su njihove priče i svjetovi možda zanimljiviji od onoga što se može pronaći u izdanjima Marvela ili DC Comicsa. Odabrali smo ih sedam, a na vama je da dalje sami istražite knjižare i knjižnice te otkrijete što još skriva bogat i zanimljiv svijet stripova.

Nakon emitovanja 15. epizode 9. sezone serije The Walking Dead objavljujemo tekst Miroslava Cmuka iz 2016. godine koji se bavi istoimenim stripom. Epizoda pod naslovom „The Calm Before“ uspela je da još jednom šokira gledaoce, a uprkos tome što se serija prikazuje već skoro čitavu deceniju. Još jednom su počele rasprave o odnosu između serije i stripa, te ovaj tekst nudi neka dragocena objašnjenja, te nas vraća na same početke serijala.

"Original Sins" je upečatljiv početak serijala, no ostavlja puno prostora za napredak, jer je jasno da je Delano zainteresiraniji za atmosferu nego za jasnu narativnu strukturu.

"Sestra" nije ljubavna priča, ni priča o prijateljstvu, odrastanju, seksualnom sazrijevanju, mada sadrži sve te elemente. Priča je o slučajnim susretima, trenucima i malim, naizgled nevažnim odlukama koje na kraju odlučuju stvari od životne važnosti.

Zamislite sljedeću situaciju: imate priliku biti kao strip junak čije ste avanture pratili u djetinjstvu. Hoćete li prihvatiti priliku? Ima li čitanje stripova utjecaj na odluku?

Serijal 100 metaka vrijedan je doprinos kriminalističkom žanru; možemo ga opisati kao mješavinu krimića, trilera i drame, točnije, možemo ga svrstati u kategoriju „strip s brkovima“ jer nije za bilo koga. Sočne psovke i žešći verbalni izrazi nisu rijetkost, stoga se taj serijal ne može preporučiti bilo kome. Serijal 100 metaka sastoji se od 100 epizoda i prvotno ga je objavila izdavačka kuća Vertigo, iz čega se već može naslutiti kako nije riječ o nježnoj, već brutalnoj priči u kojoj cenzorske škare nisu imale posla.

Više od dvadeset godina Vittorio Giardino stvarao je trodijelnu priču o sazrijevanju: priča o Jonasu Finku ne sadrži ni svemoćne junake ni moralno savršene protagoniste, već ju čini samo puno običnih ljudi koji imaju i prednosti i mane...

Smješten u nezavidnu poziciju, Batman je u više navrata prisiljen potražiti pomoć drugih kako bi pobijedio pametnoga protivnika. Korisnu suradnicu Batman pronalazi, ni manje ni više, upravo u Catwoman, elegantnoj i opasnoj ženi koja na prvi pogled radi za vlastiti džep i čije se konačne namjere ne mogu pročitati. Njihov zamršen odnos, koji je od samoga početka bio prošaran jakim romantičnim sponama, u ovoj priči postane značajno dublji, evoluira u pozitivnom smjeru. U više će se navrata Catwoman pokazati kao vjerna suradnica, spasiti Šiškovu kožu od sigurne pogibelji koju je brižno pripremio pametni Muk.

Uspio je Kleist vizualizirati Caveovu psihu i poetiku, predočiti kompleksan unutarnji svijet umjetnika što je sačinjen od mnogobrojnih nemira. Crtež i priča ugodno se poklapaju i dopunjuju, spomenute su Caveove misaone preokupacije; uživio se Kleist u Caveov mentalni sklop, uspješno je crtežom postigao efekt jezivosti. Kleistov je crtež prigodan u predočavanju psihodeličnih trenutaka kojih nije manjkalo u Caveovom turbulentnom životu

Stripove pred vama povezuje kvalitet, ali i činjenica da ih ne smijete propustiti! Od njih deset barem jedan će biti baš po vašem stripovskom ukusu.

Uspjeh koji među publikom na prostoru bivše Jugoslavije imaju Bonellijevi stripovi gotovo je nevjerojatan./Nostalgija. Čini mi se da je ona presudna i primarna. Očajničko hvatanje fragmenata svojih bezbrižnih djetinjstava pomoću banalnih avantura svojevrsnih šund crtanih romana? Možda. No, zar je to grijeh? Za mnoge jest. Za mnoge one koji su od pljuvanja umjetničke i estetske vrijednosti Bonellijevih stripova napravili umjetnost.

Corto Maltese, melankolični, cinični mornar u potrazi za nečim što mozda i ne postoji (!), njegov je alter-ego i autoportret (iako je u početku crtan inspiriran fizionomijom Burta Lancastera). U ovom najuspješnijem Prattovom serijalu ploviti ćemo Karipskim i Južnim morima, prikradati se uz ljude-leoparde u kolonijalnoj Africi, sakriti u blatnom rovu ratom zahvaćene Europe, spustiti Amazonom u srce juznoameričke džungle, plesati tango u Buenos Airesu,… Uh! Nije li vam ovo vec dovoljno? …jer ako nije (u što iskreno sumnjam!) znajte da se radi samo o dijelu avantura sina britanskog mornara s Cornwalla i gibraltarske ciganke, koji na svojim putovanjima susreće likove od kojih su neki stvarne povijesne ličnosti smještene u vremenski stvarne povijesne kontekste, poput Jack Londona ili Manfreda von Richthofena – legendarnog Crvenog Barona.