Tekstovi sa tagom: strip

"Original Sins" je upečatljiv početak serijala, no ostavlja puno prostora za napredak, jer je jasno da je Delano zainteresiraniji za atmosferu nego za jasnu narativnu strukturu.

"Sestra" nije ljubavna priča, ni priča o prijateljstvu, odrastanju, seksualnom sazrijevanju, mada sadrži sve te elemente. Priča je o slučajnim susretima, trenucima i malim, naizgled nevažnim odlukama koje na kraju odlučuju stvari od životne važnosti.

Zamislite sljedeću situaciju: imate priliku biti kao strip junak čije ste avanture pratili u djetinjstvu. Hoćete li prihvatiti priliku? Ima li čitanje stripova utjecaj na odluku?

Serijal 100 metaka vrijedan je doprinos kriminalističkom žanru; možemo ga opisati kao mješavinu krimića, trilera i drame, točnije, možemo ga svrstati u kategoriju „strip s brkovima“ jer nije za bilo koga. Sočne psovke i žešći verbalni izrazi nisu rijetkost, stoga se taj serijal ne može preporučiti bilo kome. Serijal 100 metaka sastoji se od 100 epizoda i prvotno ga je objavila izdavačka kuća Vertigo, iz čega se već može naslutiti kako nije riječ o nježnoj, već brutalnoj priči u kojoj cenzorske škare nisu imale posla.

Više od dvadeset godina Vittorio Giardino stvarao je trodijelnu priču o sazrijevanju: priča o Jonasu Finku ne sadrži ni svemoćne junake ni moralno savršene protagoniste, već ju čini samo puno običnih ljudi koji imaju i prednosti i mane...

Smješten u nezavidnu poziciju, Batman je u više navrata prisiljen potražiti pomoć drugih kako bi pobijedio pametnoga protivnika. Korisnu suradnicu Batman pronalazi, ni manje ni više, upravo u Catwoman, elegantnoj i opasnoj ženi koja na prvi pogled radi za vlastiti džep i čije se konačne namjere ne mogu pročitati. Njihov zamršen odnos, koji je od samoga početka bio prošaran jakim romantičnim sponama, u ovoj priči postane značajno dublji, evoluira u pozitivnom smjeru. U više će se navrata Catwoman pokazati kao vjerna suradnica, spasiti Šiškovu kožu od sigurne pogibelji koju je brižno pripremio pametni Muk.

Uspio je Kleist vizualizirati Caveovu psihu i poetiku, predočiti kompleksan unutarnji svijet umjetnika što je sačinjen od mnogobrojnih nemira. Crtež i priča ugodno se poklapaju i dopunjuju, spomenute su Caveove misaone preokupacije; uživio se Kleist u Caveov mentalni sklop, uspješno je crtežom postigao efekt jezivosti. Kleistov je crtež prigodan u predočavanju psihodeličnih trenutaka kojih nije manjkalo u Caveovom turbulentnom životu

Stripove pred vama povezuje kvalitet, ali i činjenica da ih ne smijete propustiti! Od njih deset barem jedan će biti baš po vašem stripovskom ukusu.

Uspjeh koji među publikom na prostoru bivše Jugoslavije imaju Bonellijevi stripovi gotovo je nevjerojatan./Nostalgija. Čini mi se da je ona presudna i primarna. Očajničko hvatanje fragmenata svojih bezbrižnih djetinjstava pomoću banalnih avantura svojevrsnih šund crtanih romana? Možda. No, zar je to grijeh? Za mnoge jest. Za mnoge one koji su od pljuvanja umjetničke i estetske vrijednosti Bonellijevih stripova napravili umjetnost.

Corto Maltese, melankolični, cinični mornar u potrazi za nečim što mozda i ne postoji (!), njegov je alter-ego i autoportret (iako je u početku crtan inspiriran fizionomijom Burta Lancastera). U ovom najuspješnijem Prattovom serijalu ploviti ćemo Karipskim i Južnim morima, prikradati se uz ljude-leoparde u kolonijalnoj Africi, sakriti u blatnom rovu ratom zahvaćene Europe, spustiti Amazonom u srce juznoameričke džungle, plesati tango u Buenos Airesu,… Uh! Nije li vam ovo vec dovoljno? …jer ako nije (u što iskreno sumnjam!) znajte da se radi samo o dijelu avantura sina britanskog mornara s Cornwalla i gibraltarske ciganke, koji na svojim putovanjima susreće likove od kojih su neki stvarne povijesne ličnosti smještene u vremenski stvarne povijesne kontekste, poput Jack Londona ili Manfreda von Richthofena – legendarnog Crvenog Barona.

Stare prdonje, pokaže se, jesu stari, ali definitivno nisu za odbaciti. Živi su vragolani, izvana stari, iznutra mladi! Mladež bi štošta mogla naučiti od starosti, što i Lupano u više navrata neizravno nagoviješta. No, današnja je mladež itekako svjesna prednosti nepotizma. Pokreće ih samoljublje, a ne humanost. Znaju da u svijetu neokapitalizma nisu važne sposobnosti, već su daleko važnija poznanstva pomoću koje se može steći željena moć i društvena ugoda. No, Lupano u svojoj priči nije skroz turoban, već pruža nadu čitatelju.

Strip Jira Taniguchija prema romanu Bakua Yumemakura božanstvena je saga koja širi horizonte, ruši predrasude i igra se poviješću.

Ono što crtaju Yehuda i Maya Devir uklapa se u stihove koje je jednom napisao Pablo Neruda: „Ali/ ako svaki dan,/ svaki sat,/ pristaneš da mi budeš sudbina/ s neumoljivom slašću,/ ako se svakoga dana popne/ jedan cvet do tvojih usana tražeći me/ o ljubavi moja, o moja/ u meni se sva ta vatra ponavlja,“ budući da nepretenciozno ilustruje svakodnevni život koji se prevazilazi jedino uz pomoć ljubavi. Mladi bračni par živi i radi u Tel Avivu, a postao je poznat, te viralan, zbog ilustracija koje pokazuju kako se uživa u malim stvarima, i kako se potencijalni konflikti prevazilaze dobrom voljom i kompromisima. Stripovi koje crtaju poznati su kao “One of those days,“ a prikazuju realne događaje iz života ovog para, i prate kako jedna ljubav raste malo-pomalo.

Stripove pred vama povezuje godina izdanja i činjenica da ih ne smijete propustiti! Od njih deset barem jedan će biti baš po vašem stripovskom ukusu.

Robert Crumb je jedan od najznačajnijih strip autora, tvorac mačka Frica i Gosn Prirodnog. Kao dete se pedesetih godina prošlog veka osećao otuđeno od vršnjaka i moderne kulture uopšte, pa je i crtačke uzore nalazio u starim autorima. Šezdesetih godina je postao kultna figura undergraund scene, ali se nije uklopio ni u dominantnu struju kontrakulture, hipi pokret, koji nije laskavo predstavljen u njegovim stripovima. Kada se otpišu deca cveća i „fini, porodični ljudi”, koje su odbijale seksualne perverzije i crni humor u njegovim radovima, gotovo da je čudo što je u ono doba uopšte našao publiku. "Uzimao sam LSD, ali nisam imao dugu kosu niti sam podnosio psihodelični rok. Pravi hipik nikada nisam bio. Zbilja, ne znam kako sam uopšte privukao ijednog čitaoca. Izgleda da me vole oni koji nigde ne pripadaju, perverznjaci, čudaci poput mene, šljam koji mnogo pije i drogira se. I vozači kamiona. Jednom je pored mene na ulici projurio neki kamion čiji mi je vozač, kao i mnogi drugi, dovikivao „Nastavi da voziš” („Keep on truckin”)," priča Crumb. Ranih devedesetih godina prošlog veka Crumb je ilustrovao dve kratke knjige od Bukovskog: Bring Me Your Love i There’s No Business. Crumbova estetika i piščevi komentari o savremenoj kulturi i stanju društva uklopili su se u čudesnu celinu.