Tekstovi sa tagom: umetnost

Izloz1

Tumačenje života

Umetnikovo čulo za istinu

On se prividno bori za više dostojanstvo i značaj čoveka; u stvari, on ne želi da napusti najdelotvornije pretpostavke za svoju umetnost
Otvorena vrata1

Weekend Videos

Otvorena vrata, zatvoreni prozori

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo uoči svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama
Van Gog

Pisma bratu

Šta sam ja u očima većine - niko i ništa

Sve u svemu, hoću da postignem da za moje delo kažu: taj čovek oseća duboko, i taj čovek oseća prefinjeno. Uprkos mojoj tobožnjoj prostoti, razumeš li, ili upravo zbog nje. Šta sam ja u očima većine - niko i ništa ili jedan ekscentričan ili neprijatan čovek - neko ko nema položaj u društvu ili neko ko ga neće ni imati, najzad, mnogo manje nego ništa. Dobro, pretpostavi da je tačno tako, dakle želeo bih da svojim delom pokažem ono što se nalazi u srcu jednog takvog ekscentrika, jednog takvog nikogovića. To je moja ambicija koja je manje zasnovana na ogorčenosti nego na ljubavi „uprkos svemu”, koja je više zasnovana na osećanju spokojstva nego na strasti. Premda često živim u bedi, u meni ipak ima harmonije i mirne i čiste muzike. I u najsiromašnijem kućerku i u najprljavijem kutku, ja vidim slike ili crteže. A moj duh se kreće u tom pravcu nekom neodoljivom silom
Vinsent Van Gog

Pisma Vinsenta Van Goga: Ovaj svet je smandrljan na brzinu

Ugovor sa bratom

Van Gog je takođe oko, jer svaki slikar je, bar do skora, bio oko. On se i učio da gleda kod impresionista, ali on je nešto posebno. Slikar, kao i svi oni, kolorista kao i oni. „Slikar budućnosti je kolorista kakvog još nije bilo“, piše on bratu, to jest pesnik hvalospevac raskoši i sjaja života, blagobitija koje život pruža, što je sve slikarstvo od pećinskog do danas. A retko ko je voleo život, ženu, sunce, zvezde, tako neobuzdano kao on. Uprkos svemu. „Što sam ružniji, matoriji, stariji (sa trideset pet godina!S.M.), bolestan, siromašan, utoliko više hoću da se osvetim praveći boju svetlom, blistavom“, pisao je. Ima mnogo njegovih slika koje su hosana životu: ona rascvetana grana badema, naslikana upravo pred jedan težak nastup, kao čestitka bratu za novorođenog sina, onaj pejzaž sa dvokolicom, ushićenje da prostor pod nebom postoji, da se zemlja da lako gaziti, i tolike druge. Ali umetnost može i zna da kazuje i nešto drugo
Tarko 01 S

Retro intervju iz 1988.

Andrej Tarkovski o smislu u umetnosti

Nikada nisam shvatio šta je filmska umetnost. Mnogi, koji su išli u Institut za film, već su znali šta je to. Za mene je bila zagonetka. I više od toga, kada sam završio filmski institut, uopšte nisam znao šta je film — nisam ga osećao. Nisam u njemu video svoj poziv
Penna1

Strašne žene

Kratki film: Baba Penavuša

Sofija Naletilić Penavuša (1913.-1994.) bila je hrvatska i bosansko-hercegovačka naivna kiparica. Nadimak “baba Penavuša” dobila je po svojem djevojačkom prezimenu Penavić
Radomir Konstantinović

Agonija genija

Čovek mora da promeni svet da bi stigao do sebe

Najdelotvorniji romantizam je, svakako, onaj koji je, prkosno-očajnički, pokušavao da genija poezije, kao genija samodate univerzalnosti, suprotstavi pozitivističkom determinizmu sveta kapitala, od larpurlartizma iz estetičkih vizija Gotjea preko Bodlerovog kulta genija kao albatrosa što se uzdiže nad zemljom bede, preko Lotreamona, nanovo otkrivenog i Remboa, preko Malarmea i njegovoga sna o “konačnoj knjizi” (o knjizi koja bi bila apsolutna, koja bi pričala samu sebe), do nadrealista iz prve i osnovne njihove epohe, u znaku Bretona? Genije je tu anti-trgovac, ideja nezavisnosti pesnika uzdignutog do božanstva koje ostaje to i onda kada je prokleto
Vinsent Van Gog

Metapoezis

Nije nam dobro u prirodi, nego u umetnosti

Umetnost je onaj oblik ljudskog metapoetičkog držanja koji potpuno ignoriše korisnu svrsishodnost u borbi za opstanak i svojom delatnošću ništa drugo i ne želi do da ostvari red smisla, da izgradi takvo uređenje egzistencije koje odgovara njegovom ukusu i potrebama i vrednostima i zahtevima. Metapoezis nije pod znakom ideja, već pod znakom vita nuova. Umetnost ne sledi ideje, već ostvaruje čovekov apsolutni i konačni i potpuni život. Vita nuova nije realitet; vita nuova je istinskija od realiteta
Vitlajic 01 S

Otvaranje avgustovskih izložbi u Kulturnom centru Beograda

Lažni bol i pravi avgust

U skladu sa trenutnom epidemiološkom situacijom i njenim razvojem avgustovske izložbe u Kulturnom centru Beograda biće otvorene uz mere opreza u četvrtak, 6. avgusta 2020, od 20.00 do 22.00. Kako bi se izbegle uobičajene gužve zvaničnog otvaranja neće biti, a broj posetilaca je ograničen na najviše deset osoba u galeriji. Apeluje se na sve posetioce da budu odgovorni prema sebi i drugima i poštuju sve mere zaštite, kao što su nošenje zaštitnih maski, održavanje bezbedne razdaljine i što češće korišćenje dezinfekcionih sredstava. Kulturni centar Beograda nastavlja da prati situaciju i blagovremeno obaveštava publiku o eventualnim izmenama u programu
Aacata 03 S

Mentalne bolesti i kreativnost

Razmišljanje kreativnog uma

Kreativni umovi razmišljaju na specifičan način istovremeno tražeći inovativne i originalne ideje te povezanosti između pojedinih stvari. Možda su ponekad neshvatljivi, no svejedno u nas izazivaju divljenje. Iako se u mnogim slučajevima oni najkreativniji (geniji) spominju u negativnoj konotaciji, jasno je kako su svijet zadužili brojnim veličanstvenim djelima. Predrasude koje određeni ljudi prema njima imaju rezultat su ljubomore i visokog ega iz kojeg pršti samopouzdanje
Žan Dibife

Smisao za teškoću

Otpor konačnom identitetu

Kultura je traženje identiteta, ali ne i konačni identitet. Kultura ne zna za identitet koji je konačno nađen, i samo zbog toga i „jeste”, kao jedan otvoren proces. Ali, ako je ona ovo traženje identiteta, ako je ona jedna velika, nezavršiva identifikacija (ličnosti, bića, društva), ona je to zahvaljujući „preprekama” koje joj stoje na tome putu ka sanjanom identitetu. Kultura je igra suprotstavljenih sila identiteta i „prepreka” tome identitetu, imperativa definisanosti i činjenice otvorenosti. Tamo gde se ovo protivurečje kulture (koje je, na neki način, produženo protivurečje svesti) nasilno, mehanički razreši, u bilo kojem pravcu: u pravcu apsolutizovanog identiteta ili apsolutizovanog procesa (kao u nekakvom snu o čistoj otvorenosti, o totalnoj emancipaciji od svakog naloga za samoidentifi kovanjem, za definicijom) kultura je samo simulacija kulture, jedan privid kulture a ne i stvarna kultura, kao što je i svest tu samo simulacija žive svesti
Abrac 19 S

Aeroplan od hartije

Duh na dnu pivske boce

Ukoliko je nemirenje duha s duhom intenzivnije, utoliko je i on sam većega zamaha. Ni fetišizam kulture, koji je pokušaj njegovog uniženja, jer je pokušaj njegovog svođenja na funkciju nečega što je izvan i iznad njega, ni on mu, uza svu svoju moć što gotovo kao da raste iz dana u dan, zaista neće moći doći glave. Nekakav duh, kao cvet crn, ili cvet krvav, nevoljen i neželjen, nečekan ali dočekan, sačekaće nas, ponovo, na prozoru, i od hartije sa slovima naše pesme napraviti mali, veoma lepi avion i, dok suza klovna savršenstva curi nam niz lice, hitnuće ga, pokretom izvanredno spretnim, majstorskim, put neba, nedostižnog i kada je sasvim nisko
Kafka 01 S

Veliki cirkus

Umetnik u gladovanju

Umetniku u gladovanju ništa nije bilo mučnije od takvih čuvara; oni su ga rastuživali; oni su mu užasno otežavali gladovanje; ponekad bi savladao svoju slabost i pevao za vreme takvog čuvanja, dokle god bi mogao izdržati, kako bi pokazao tim ljudima koliko ga nepravično sumnjiče
Pier 04 S

Putevima kvir umetnosti (31)

Nije ljubav sve što pliva

Gradski dokovi Njujorka su tokom sedamdesetih godina prošlog veka postali igralište za neke od najrevolucionarnijih glasova toga doba, a mnogi umetnici su na tim prostorima pronalazili inspiraciju, ali i ljubav i seks
Anri Matis

Portreti: Anri Matis (1869–1954)

Skučenost duha kao spas od destrukcije

Nova knjiga Džona Berdžera “Portreti” u izdanju Službenog glasnika sadrži ukupno 74 eseja o različitim umetnicima (koje je sakupio i uredio Tom Overton), ali i pesme, izvode iz romana i pisama, kao i razgovore. Berdžer počinje analizom crteža iz pećine Šove (30.000 godina pre n. e.), a završava esejom o savremenoj palestinskoj umetnici Randi Mdah, rođenoj 1983. godine. U prodornoj i jedinstvenoj prozi, Berdžer predstavlja potpuno nove načine razmišljanja o umetnicima koji su kanonizovani, od Rembranta do Henrija Mura, od Džeksona Poloka do Pikasa i naglašava suštinsku vezu između politike, umetnosti i šireg konteksta istraživanja kulture. Rezultat je čudesna šetnja kroz mnoge vekove vizuelne kulture, jednog od najistaknutijih kritičkih glasova savremenog sveta. „Često mislim“, rekao je Berdžer 1984. u jednom intervjuu, „da čak i kada sam pisao o umetnosti, to je zaista bio način za pričanje priča.“ Iz Berdžerove knjige, koju je preveo Miodrag Marković, prenosimo nekoliko eseja o velikim slikarima raznih epoha