Najveći broj žena sa srednjom stručnom spremom u našoj zemlji je zaposlen u tekstilnoj industriji koja proizvodi obuću, odjeću, uniforme, navlake za auto industriju itd. i stalno su izložene POPs supstancama koje se nalaze u tekstilu
Luka Rajić je mladi muzičar iz Beograda koji suvereno osvaja muzičku regionalnu scenu. Poznat je po autentičnom audio i vizuelnom izričaju, kao i po velikom broju saradnji sa Ivicom, bendom Buč Kesidi i mnogim drugim imenima savremene muzičke scene. Budući da je 16. juna prvi nastup ovog popularnog muzičara u Sarajevu i BiH na ovogodišnjem festivalu Kvirhana, sa Lukom smo razgovarali o muzici koju pravi, društvenim mrežama, iskrenosti, autentičnosti, queernessu i očekivanjima od bh. publike.
Jovan Živanović aka Džipsii u žižu javnosti je došao na takmičenju za „Pesmi za Evroviziju“ sa pjesmom „Greh“. Svojim zvukom i autentičnom pojavom uspio je da za svoje fanove pridobije pripadnike_ce alternativne, komercijalne, dens, pa čak i folk scene. Novine „Danas“ su njegov debitantski album „Zapisi iz podzemlja“ ocijenile kao treći najbolji domaći album 2022. godine
Prošlo je mjesec dana od napada na članice i članove Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa u Banjaluci. Sa jednomjesečnim odmakom lakše je sumirati osjećanja, racionalizovati strah, ne zadrhtati svaki put kad se pored vas u mraku pojave muškarci u crnom ili grupa navijača. No i dalje ostaje gorak okus u ustima i pitanje da li sve ovo ima smisla u društvu u kojem živimo. Da li ćemo do kraja života morati voditi računa gdje hodamo i da li ćemo biti sankcionisani samo zato što ne mislimo kao većina i ne dijelimo vrijednosti koje imaju tačne projekcije šta je identitet, kako treba da izgleda tradicionalna porodica, društvo i država, isključujući sve ostalo
Nisam se osjećala bezbjednije i poslije ovog traumatskog iskustva se zasigurno još dugo neću osjećati bezbijedno u Banjaluci, Doboju, gradu u kojem živim i Republici Srpskoj. Huligani postoje u svakom gradu i postojat će i dalje, ali trenutak u kojem vam osobe zadužene za red i vašu sigurnost kažu da vam je ne mogu više garantovati je strašan. Nakon gotovo tri sedmice još nisam bila kući i stalno razmišljam o tome kako će taj povratak izgledati, te kako će se, ukoliko dođe do narednog incidenta, to tretirati, jer iz informacija koje trenutno imam, policija još ništa nije uradila na tom slučaju, na izuzimanju dokaza i sankcionisanju nasilnika
Međunarodni dan vidljivosti transrodnih osoba se obilježava svakog 31. marta. Transrodnim osobama u Bosni i Hercegovini je onemogućeno da žive svoje identitete i autentičnost. Zbog nepostojanja zakonske regulative pravna promjena spola u dokumentima je dostupna samo prilikom potpune medicinske prilagodne spola, koja nije moguća u našoj državi, pa se endokrinološka terapija i hirurški zahvati mogu obavljati samo u inostranstvu. Iako sistemi zdravstvene zaštite u velikom broju zemalja pokrivaju taj iznimno visok trošak, u BiH to snosi sama transrodna osoba
Konačno smo oko jelke. Na TV-u se čuju neki glasovi. Program se zove Narodna skupština. Mrzim ove ljude. Dok oni govore, ja moram da ćutim. Ovaj put je drukčije, jer kitimo jelku
Povodom #TransAwarenessWeek-a razgovarali smo sa Nikolom Ilićem, koordinatorom omladinskog programa Spektre iz Podgorice. U aktivizam je ušao 2017. godine. Bavi se programima koji su okrenuti ka mladim trans ljudima iz zajednice i pruža vršnjačku podršku, sa željom da osnaži trans osobe kroz razmjenu iskustava, međusobnu podršku, građenje samopouzdanja. Takođe je okrenut medijskoj vidljivosti trans osoba i zalaže se za što veći doprinos trans osoba u društvu, usmjeren je ka iskorjenjivanju diskriminacije trans osoba u obrazovnom sistemu, ali i uopšte. Nikola je posvećen podizanju svijesti o trans osobama i sprovođenju edukativnih aktivnosti, te samim tim širi mrežu savezništva.
Prema uzoru na kampanju plakata Zašto žene ne dobacuju muškarcima na ulici? Žarane Papić i Ivana Vejvode (uz dizajn Dragana Stojanovskog) 1976. godine u Beogradu, literarni, antifašistički queer kolektiv Književna Zadruga je odlučilo danas propitati rodne i spolne uloge i stereotipe u društvu kroz novi kvir&femi projekt Zašto?
Marija Marković tereti se za krađu idejnih slika iz života svojih predaka i alhemiju nad istim, koja se prema članu 98 Zakona o nedozvoljenim radnjama u slobodno vrijeme, definiše kao Vještičarenje. Vlasnici pomenutih priča su mahom preminuli. U skladu sa tim, optuženoj će za zločin Krađe suditi Udruženje Mrtvih. Što se samog Vještičarenja tiče, presudu donosi Čitalac.
Fantom je etablirano ime na regionalnoj muzičkoj sceni, projekt iza kojeg kao autor i producent stoji Petar Wagner. Godinama usavršavajući svoja umijeća stvarajući muziku, tekstove i aranžmane za druge, Wagner početkom 2019. odlučuje poraditi na vlastitim pjesmama. Ubrzo nakon toga nastaju pjesme koje Wagner u svom beogradskom studiju dovršava zajedno s Lunom Škopeljom, gdje svojim analognim srcima i digitalnim prstima stvaraju neke nove zvučne kulise.
Kroz vješto ispisane dijaloge i dočaravajući atmosferu u kući i na farmi, Rijneveld slika hladnu porodičnu atmosferu, depresiju i otuđenost protagonista_kinja (Marieke Lucas Rijneveld, Nelagoda večeri, prevela Maja Weikert, Sarajevo: Buybook, 2020)
U filmu Kelti redateljica i koscenaristica Milica Tomović dekonstruisala je mit da su naše rođendane u devedesetima slavili samo zbog nas, te nas je podsjetila da je djetinjstvo uistinu najtraumatičnije doba u životu. Svi mi koji smo rođeni malo prije i za vrijeme rata, posjedujemo fotografije kolorita ovog filma. Na tim fotkama su velika torta sa nekoliko svjećica, bog zna od čega, hrpa odraslih i gomila djece. Svi su nasmijani i sretni, jer svaka nesretna porodica nesretna je na svoj način, ali sve rođendanske fotografije su iste.
Književna zadruga je platforma koju su pokrenuli “ono troje s Bookstana” - Vanja Šunjić, Arman Fatić i Adnan Bajrović. Osim velikog prijateljstva, povezala ih je i ljubav prema književnosti, pisanju i stvaranju. Svjesni koliko je mladim autorima i autoricama izdavanje prve knjige u BiH mukotrpan i dugotrajan proces, odlučili su da djeluju konkretno i objave svoje rukopise samoinicijativno. Kako je nastala Književna zadruga, s kojim izazovima su se suretali i kada će izaći njihove knjige (“Srce je u obliku trougla”, “Sarajevski san” i “Meddah i fildžan”), čitajte u intervjuu sa Vanjom Šunjić i Armanom Fatićem
