Tekstovi sa tagom: vojo šindolić

Sestro, možeš li vidjeti dalje od slikovitog samostana? Planine koje okružuju tvoj hram vrve od tenkova i vojnika spremnih da pucaju i ubiju

Bila je među malobrojnim ženama koje su slavile osnutak Amerike srdačno mi je mahnula blijedom rukom i blagonaklono se osmjehnula slabim osmijehom

Premda ga najčešće dovode u vezu s predstavnicima Beat generacije, Ferlinghetti (poput Charlesa Bukowskog ili Raymonda Carvera) predstavlja sasvim osamljenu, izdvojenu, ali i jednu od najoriginalnijih književnih ličnosti u Americi dvadesetog stoljeća. Ferlinghettijeva poezija bavi se zbiljskim problemima čovjeka kao društvenog bića i čovječanstva uopće, ali pjesničkim stilom sasvim oslobođenim usiljenosti i konvencionalnosti akademskih pjesnika (Vojo Šindolić)

Suočen sa pošastima nepismenog, petparačkog, tabloidnog novinarstva i neretko iste takve stvarnosti, XXZ magazin beži u prošlost, onu bolju prošlost, neka lepša vremena i tekstove o događajima i ljudima koji nisu zaslužili da budu zaboravljeni. Međutim, valja se setiti toga da neprijatelj nikada ne spava, da teška vremena mogu postati još teža, te da u svakakvom vremenu i sredini postoje ljudi koji se trude, stvaraju i teže boljem. Zato smo odlučili da vam svake sedmice preporučimo dela savremenika iz sveta (pop) kulture koji su zaokupili našu i zavređuju vašu pažnju. Uz pokoje nedelo, odnosno *kontrapreporuke, razume se

Pesnik i prevodilac Vojo Šindolić pre nekoliko godina preveo je širok izbor iz američke poezije o ratu, represiji, ropstvu i sličnim temama za antologiju Tomice Bajsića “Urezi” (toplo preporučujemo). U antologiju je ušao manji deo prevedenih pesama, a veći deo je ostao neobjavljen. Ovo je jedna od tih pesama

Ako pjesnik ne vidi nebo/ kako može vidjeti detalje o kojima/ W. C. Williams pjeva: “ne ideje nego pojedinosti”?// Ako ne čuje pjev ptica/ iz obližnjeg parka/ kako može čuti vapaj umirućih?// Ako ne osjeća radost/ u preko noći procvjetalom pupoljku/ kako može osjetiti/ slobodu stvaranja?// Ako ne zna čitati/ između redaka/ kako može pisati poeziju?// Ako pjesnik kao prorok života/ ne zna da pripada/ planetu Zemlji/ kako može pripadati ijednoj državi?

Pesnik i prevodilac Vojo Šindolić pre nekoliko godina preveo je širok izbor iz američke poezije o ratu, represiji, ropstvu i sličnim temama za antologiju Tomice Bajsića “Urezi” (toplo preporučujemo)

Pesnik i prevodilac Vojo Šindolić pre nekoliko godina preveo je širok izbor iz američke poezije o ratu, represiji, ropstvu i sličnim temama za antologiju Tomice Bajsića “Urezi” (toplo preporučujemo). U antologiju je ušao manji deo prevedenih pesama, a veći deo je ostao neobjavljen. Ovo je jedna od tih pesama