Tužiti, suditi, presuđivati
Međuvladina konferencija na kojoj će Srbija, kako se pretpostavlja, otvoriti nova poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom biće održana 11. decembra, ali, kako su saznali i preneli beogradski mediji, među državama učesnicama nema saglasnosti o tome koliko će se Srbija približiti Uniji. Ključna za tu odluku biće procena zemalja članica EU koliko je Srbija napredovala u oblasti vladavine prava, na osnovu izveštaja koji im je o tome pripremila Evropska komisija, prenosi RTS.
U izveštaju Evropske komisije registrovani su pomak, ali i kašnjenje mera koje je donela Vlada Srbije, u primeni Akcionog plana za poglavlje 23 i 24. Srbija, može se konstatovati, nije načinila napredak u kažnjavanju ratnih zločina - u poglavlju "Ratni zločini" neka od tačaka nisu "došle na red".
Vlada Republike Srbije usvojila je 20. februara 2016. godine Nacionalnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina za period od 2016. do 2020. godine, kojom je definisan set aktivnosti čiji je zajednički cilj unapređenje procesuiranja ratnih zločina u Srbiji. Od usvajanja ovog dokumenta nije došlo do značajnog napretka u oblasti procesuiranja ratnih zločina, već je u mnogim oblastima stanje dodatno Registrovano je drastično kašnjenje u implementaciji Strategije, ključne aktivnosti koje ona predviđa nisu realizovane. Od usvajanja Strategije podignuto je svega osam optužnica, suđenja za ratne zločine po pravilu traju nerazumno dugo, nije zabeležen napredak u oblasti procesnih prava žrtava, potraga za nestalim licima ostaje neefikasna, saradnja sa Haškim tribunalom je prekinuta.
"Analize broja i karakteristika podignutih optužnica pokazuju da je u Srbiji poslednjih godina došlo do značajnog pada intenziteta procesuiranja u predmetima ratnih zločina. Dominiraju optužnice u vezi sa događajima u kojima je stradao manji broj žrtava sa malim brojem počinilaca, odnosno optužnice protiv počinilaca koji su se nalazili na nižim nivoima političke,vojne i policijske hijerarhije.
Tužilaštvo za ratne zločine je od početka 2017. godine podiglo samo jednu optužnicu (predmet: Sanski Most – Lušci Palanka). Posebno zabrinjava činjenica da je, Tužilaštvo za ratne zločine odustalo od podizanja optužnice protiv Dragana Živanovića, bivšeg komandanta 125. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije - jedine visokopozicionirane osobe protiv koje je javno pokrenulo istragu, a za koju su pred Haškim tribunalom izneti brojni dokazi o involviranosti u ratne zločine na Kosovu", rečeno je za XXZ u Fondu za humanitarno pravo.
Ova organizacija konstatuje i da je odugovlačenje sa izborom novog Tužioca za ratne zločine je dovelo do faktičke blokade u suđenjima za ratne zločine. Direktna posledica je odbacivanje optužnica u predmetima gde je optužnica potvrđena u periodu kada nije bio imenovan novi tužilac. Tako je Apelacioni sud u Beogradu odbacio optužnicu u predmetu Srebrenica uz obrazloženje da optužnicu nije podigao ovlašćeni tužilac.
"Usledilo odbacivanje optužnice u predmetu Štrpci od strane Apelacionog suda u Beogradu, a isto je učinilo i sudsko veće Višeg suda u Beogradu u sledećim predmetima: Ključ-Kamičak, Bosanska Krupa, Sanski Most - Lušci Palanka i Bratunac. Analogno ovim odlukama, legalnost rada TRZ-a je i u drugim predmetima ratnih zločina, u kritičnom periodu, dovedena u pitanje, što su uostalom već i učinili branioci u predmetima Lovas i Ćuška", konstatuje Fond.
Porodice žrtava se suočavaju sa administrativnim teškoćama, kao i svedoci u postupcima.
"Jedna od najvažnijih mera za olakšavanje učešća svedoka u postupku je regulisanje finansijskih troškova nastalih usled svedočenja. Nažalost, u ovoj oblasti u prethodnom periodu uvedene su
mere koje su, umesto da olakšaju, otežale isplatu troškova svedocima. Do 1. januara 2016.godine sud je svim licima koja su dolazila da svedoče u postupcima za ratne zločine troškove isplaćivao odmah nakon obavljenog svedočenja, u gotovini. Međutim, od januara 2016. godine isplata troškova svedočenja vrši isključivo preko bankovnog računa. Usled ove promene, svedoci moraju da prilože broj žiro-računa ukoliko su iz Srbije, odnosno broj deviznog računa kao i uputstvo za prenos sredstava ukoliko dolaze iz inostranstva. Opisana procedura svedocima znatno otežava davanje svedočenja, što posledično ugrožava i same postupke za ratne zločine. Finansijske prilike velikog broja svedoka, posebno svedoka-oštećenih, nisu povoljne, pa su oni primorani da novac za putovanje radi svedočenja pozajme. Za starije osobe, od kojih su mnoge narušenog zdravlja, a neke i nepismene, otvaranje deviznog računa predstavlja nepoznanicu i veliko opterećenje. Za većinu osoba koje dolaze da svedoče u postupcima za ratne zločine ova procedura je uznemirujuća, a kod posebno osetljivih svedoka to je uvek slučaj", konstatuje Fond za humanitarno pravo.