Vladavina prava nije garantovana
Državni elektronski mediji u Srbiji najavljuju poslednjih dana da će Međuvladina komisija na izjašnjavanje staviti otvaranje dva, a ne očekivana tri poglavlja u pristupnim pregovorima sa Srbijom. Kako Tanjug saznaje iz diplomatskih izvora u Briselu, zemlje članice trenutno razmatraju izveštaj koji je Evropska komisija podnela, a koji se odnosi na ispunjavanje Akcionog plana Srbije za poglavlja 23 i 24. Nezvanično, izvori iz Evropskog saveta kažu da postoje najmanje dve zemlje članice koje nisu zadovoljne napretkom Srbije u ispunjavanju obaveza u oblasti vladavine prava u Srbiji. Pored pismenog izvešataja Evropske komisije o napretku Srbije u oblastima koja pokrivaju poglavalja 23 i 24, Evropska služba za spoljne poslove verbalno je obavestila predsatvnike zemalja članica o stanju u dijalogu Beograda i Prištine, saznaje Tanjug u Briselu.
Napredak u poglavljima 23 i 24 (vladavina prava) i poglavlju 35 koje prati normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, uslov je za dalji napredak Srbije u pristupnim pregovorima. Tim povodom za XXZ govori Milan Antonijević, predsednik Komiteta pravnika za ljudska prava (Jukom) koji naglašava da su poglavlja 23 i 24 jednako važna kao i 35, "što nekako deluje nepravično prema građanima koji očekuju punu vladavinu prava, nezavisnost pravosuđa, borbu protiv korupcije, za šta izražavaju najveću zainteresovanost."
Ustav na mrtvoj tački
"Briselski sporazum i ono što se događa poslednjih nekoliko godina, napravili su pomake, to najbolje osećaju građani koji žive na Kosovu i koji zbog takvih sporazuma mogu da ostvare slobodu kretanja. Nešto se pomerilo sa mrtve tačke, mnogo toga još nije, ima razumevanja za probleme onih koji su ne vidi se kako će izgledati rešenje prihvatljivo za obe strane. Očigledno da poglavlja 23 i 24, najviše poglavlje 23, deluju kao najvažnija, uslov za otvaranje drugih, što se vidi po činjenici da su otvorena dva, a ne tri poglavlja, kako je ranije bilo najavljeno. Konkretnije, jedno poglavlje manje posledica je činjenice da nije dovoljno vidljivo unapređenje vladavine prava. Rasprava o izmeni Ustava nije odmakla sa početnih pozicija, još ne znamo kako će izgledatni ustavne promene i kog obima će biti. To očekuju Evropska unija, strukovna udruženja, civilno društvo, građani", kaže naš sagovornik.
Jukom je obrađivao brojne slučajeve, a u njima se ispostavilo i to da "vladavina prava nije nešto što je garantovano".
"Pominju se konkretni slučajevi, mali broj slučajeva borbe protiv korupcije. Govori se o tome da su procesi pokretani protiv političkih neistomišljenika, a da, na kraju, ni u tim slučajevima nema epiloga, ni oslobađajućih presuda ako nije bilo osnova za pokretanje postupka. Jer, taj status quo, dugi postupci, neusvajanje zakona dugi niz godina, ne može EU da toleriše. Reč je o zakonima u vezi sa zaštitom podataka o ličnosti, o agenciji za borbu protiv korupcije, besplatnoj pravnoj pomoći. To su projekti koji, iako su pripremljeni pre dosta godina, Srbija ne usvaja, što je bilo dovoljno da se za izvestan period uspori taj deo otvaranja", ističe Antonijević.
Državna opstrukcija
On, ipak, tvrdi da Srbija "izlazi iz ćorsokaka", odnosno da se ubrzavaju postupci koji su, s pravom, u središtu pažnje interesovanja javnosti.
"Ima postupaka koji su opstruirani, a ni sam rad državnih tela zaduženih za pravosuđe, pre svih, Državnog veća tužilaca nije bio pošteđen. Mislim na postupke započete u borbi protiv korupcije i na incident na inauguraciji predsednika. Nemamo postupak, imamo žalbu,videćemo kako će se to okončati. S druge strane, imamo pravnu nesigurnost, masovna hapšenja za korupciju, a nema postupka. Stavimo se u poziciju onih koji deset godina čekaju pravdu, a postupka i presude nema. Ako se sistem poigrava i nema snage da građanina osudi, onda je to odsustvo vladavine prava", naglašava Antonijević.
U otvaranju poglavlja važna je i procena evropskih partnera iz Međuvladine komisije u vezi sa svakim slučajem ratnih zločina, tvrdi predsednik Jukoma.
"Naravno, i postupak prema onima koji su osuđeni za ratne zločine, koji su izdržali kaznu. Država mora da pokaže zrelost, mnogo je lakše zadobiti političke poene pohvalama ratnih zločinaca. Treba mnogo više hrabrosti da se stvari nazovu pravim imenom. A od onih koji su izdržali kaznu očekuje se i da su nešto naučili iz postupaka koji su vođeni protiv njih. Nije ovo medijska kampanja, stvari treba da se nazovu pravim imenom, sudbinu onih koji su činili zločine treba staviti u senku sudbine žrtava", ističe Milan Antonijević.