Svijet bi bio drugačiji da je prepoznao njihovu važnost
Merit Ptah

Merit Ptah

Photo: Printscreen/YouTube

Zaboravljene priče o ženama u nauci

Žene su utkane u historiju nauke koja se proteže od antičkog Egipta prije više od 4000 godina. Međutim, one često padaju u zaborav jer njihovi doprinosi nauci ne bivaju priznati — a ni njihov utjecaj danas nije vidljiv koliko bi trebao biti.

Kao urednica Wikipedije nastojala sam ukazati na doprinose žena tako što sam pisala o ličnostima čiji životi nisu u potpunosti zaboravljeni, poput Agnodike i Aglaonike, dvije žene iz antičke Grčke, od kojih je jedna bila hrabra liječnica, a druga astronom. Na svu sreću, podaci o ovim izuzetnim ženama su preživjeli, i to dijelom zahvaljujući pop kulturi.

Iako nije bio veliki hit, film “Agora” iz 2009. godine, istaknuo je važnu matematičarku i astronoma koja je krajem četvrtog vijeka živjela u Egiptu — Hypatiju (koju je glumila Rachel Weisz). Hypatijini zapisi izgubljeni su kada je uništena Aleksandrijska biblioteka, međutim, “svi naši izvori se slažu”, kazala je Maria Dzielska, stručnjakinja za Rimsko carstvo, “da je ona utjelovljenje etičke hrabrosti, pravednosti, vjerodostojnosti, građanske odanosti i intelektualne moći”. Zbog njene briljantnosti, njen otac Theon odgajao je Hypatiju kao što su Grci tada tradicionalno odgajali sinove — učio ju je zanatima i matematici nakon čega je došla na čelo Neoplatonističke škole u Aleksandriji, pozicije koju su do tada zauzimali samo muškarci. Prije nego što ju je brutalno ubilo kršćansko bratstvo, izrađivala je medicinske i astronomske uređaje kao i aparat za destilaciju vode.

Iako je Hypatija na brojne načina bila predstavnica žena u nauci i filozofiji, ona svakako nije bila jedina koja je imala značajne uspjehe. Žene su napravile velike korake u najvažnijim poljima antičke nauke.

Medicina i hemija

Prva zabilježena liječnica, koja je vjerovatno bila i prva naučnica, bila je Merit Ptah, Egipćanka koja je živjela u 28. vijeku pr. n. e. Bila je glavna liječnica faraonovog dvora tokom Druge dinastije, u vrijeme kada su egipatske žene redovno postajale liječnice i babice i obrazovale se u zajedničkim ili ženskim medicinskim školama. Vjekovima kasnije, za vrijeme Četvrte dinastije (26 – 24. vijek pr. n. e.) Peseshet, administratorica Saisa (jedne takve medicinske škole za žene), nadzirala je sve liječnice u carstvu.

U 13. vijeku pr. n. e. u Babilonu, inteligentne žene u kolijevci civilizacije mogle su zauzimati pozicije moći. Dok je nadzirala Kraljevsku palaču, Tapputi, koja je ujedno i proizvodila parfeme, izumila je uređaj za destilaciju koji se koristi za pročišćavanje tvari poput alkohola, te time vjerovatno i postala prva hemičarka na svijetu.

Metrodora

Artemisia Caria II, još jedna žena u nauci, uglavnom se pamti po suprugu Mausolusu (što je učestala pojava). Danas je poznata po tome što je naredila izgradnju Mauzoleja na Halicarnassusu, koji je sagrađen između 353-351. godine pr. n. e. kao spomenik za njenog supruga (i brata), kojeg je toliko voljela da je, kako se navodi, povremeno stavljala njegov pepeo u svoja pića. Bila je i botaničarka i medicinska istraživačica. Otkrila je mnoštvo načina upotrebe Artemisia (pelina), koji je dobio ime po njoj. Artemisia može podstaknuti protok krvi u karlici i maternici, izazvati pobačaj i podstaknuti izbacivanje zadržane posteljice. Tu Youyou dobila je Nobelovu nagrade za medicinu 2015. godine za otkriće metode liječenja malarije artemisininom koji se dobiva ekstrakcijom iz jedne vrste pelina, što je svakako interesantna poveznica.

Možda i najpoznatija liječnica antičke Grčke bila je Agnodike, koja je vjerovatno bila savremenica Artemisije. U 4. vijeku pr. n. e. pretvarala se da je muškarac kako bi studirala sa Herophilusom, prvim anatomom. Ono što ju je nagnalo da se obrazuje bile su žene koje su umrle tokom porođaja ili uslijed reproduktivnih bolesti jer nisu željele otići kod liječnika. Muškarci Atene su je iz ljubomore ozloglasili, jer su vjerovali da zavodi žene. Kada su otkrili njen pravi identitet, završila je na sudu zbog nezakonite liječničke prakse. Agnodike bi bila osuđena na smrt da nije bilo žena Atene koje su protestovale na suđenju. Kao rezultat toga, usvojen je novi zakon koji je ženama omogućio liječničku praksu.

Metrodora, koja je živjela nekad između 3-5. vijeka, postala je prva medicinska naučnica tako što je, između ostalog, napisala traktat o ginekologiji pod nazivom "O bolestima i lijekovima za žene". Sadržavao je podatke o biljnim lijekovima o kojima do tada nije bilo riječi u starogrčkim zapisima, razmatrao uzroke raznih vaginalnih iscjedaka, a na njega su se referirali brojni liječnici u antičkoj Grčkoj i Rimu.

Astronomija i matematika

Egipat nije bio jedino mjesto u antici gdje su žene cvjetale u nauci. U 23. vijeku pr. n. e. akadska svećenica i astronomkinja En Hedu-Anna postala je vjerovatno prva poznata žena astronom u svijetu, budući da je njeno zvanje zahtijevalo detaljne astronomske računice i opažanja — izvanredan podvig, uzimajući u obzir da je astronomija tada bilo stara svega nekoliko vjekova. Služila je Inanni, božici mjeseca, a najpoznatija je po svojoj svetoj poeziji koja je opstala do danas. Nakon smrti proglašena je polubožicom i lokalno sumersko građanstva ju je obožavalo. 2015. godine krater na Merkuru je dobio ime po njoj.

Još jedna žena koju je nezasluženo zasjenio njen ljubavnik bila je Theano, koju uglavnom pamtimo kao Pitagorinu suprugu. Bila je izvrsna matematičarka i astronomkinja koja je vodila Pitagorejce nakon što je umro njen suprug. Poput Theano, Aglaonike, grčka astronomkinja iz 1. ili 2. vijeka, bila je izrazito intelektualno nadarena. Vjerovalo se da je imala moć da navede Mjesec da nestane kad bi to htjela, budući da je uspješno predviđala pomrčine Mjeseca. Nije se stidjela svojeg umijeća opservacije i računanja i bila je omražena zbog svog hvalisanja. Žene koje su se zainteresovale za astronomiju i koje su se udružile sa njom tokom njenog života i štovale je i nakon njezine smrti, prozvane su "Tesalijskim vješticama", jer je, kako je Plutarch napisao, Aglaonike "navela žene da povjeruju da ona zaista spušta Mjesec".

Filozofija

Antička grčka civilizacija je cvjetala do 5. vijeka pr. n. e. i, suprotno modernim vjerovanjima, žene su bile istaknute u filozofiji, matematici, astronomiji i medicini. Uzmimo filozofkinju Aspasia Miletus za primjer. Smatra se da su njena učenja utjecala na Sokrata i kao “hetaira” (kurtizana) predstavljala je grčke žene u društvu. Iako se danas uglavnom sjećanje na nju svodi na to da je bila Periclova ljubavnica i partnerica, malo ko se sjeća da je upravo ona bila autorica njegovog čuvenog pogrebnog govora. Akademici su napomenuli koliko je taj govor strukturalno i tematski sličan Lincolnovom “Gettysburg obraćanju”.

Budući da su “hetairae” morale biti izuzetno obrazovane, kako bi pružile ne samo seksualno zadovoljstvo već i intelektualnu stimulaciju, Aspasijino autorstvo jednog od najčuvenijih govora iz antike ne bi trebalo, iskreno, biti toliko iznenađujuće.

Sigurno je mnogo više žena pridonijelo arhitekturi nauke i civilizacije nego što je to danas poznato. Razaranje vremena i čovječanstva ostavili su nam, nažalost, samo kratke bilješke njihovih biografija i traktata, ili reference na one izgubljene. Da mogu putovati kroz vrijeme, odmah bih se dobrovoljno prijavila da spasim ženska intelektualna dostignuća koja su nestala — i kladim se da bi svijet bio posve drugačije mjesto da je prepoznata važnost ovih antičkih žena.

*Tekst iz magazina Nautilus prenosimo sa portala Prometej.ba; prevela Amina Hujdur

Oceni 5