Život treba kvalitetno protraćiti
Film
Dream Horse (2021)
Istinite priče su uvek dobra inspiracija za lep život, posebno one sa srećnim krajem. Dream Horse je upravo jedna od takvih, ali ne govori samo o konjima, već i o zajedništvu, motivaciji, pa i o smislu života.
Već od početka pažnju privlači sjajna glumačka postavka, na čelu sa odličnom Toni Collette. Odličnim izvedbama grade priču koja se odvija u velškom gradiću CefnFforest. Poput svih malih zajednica širom sveta, i ovo je naselje uspavano, ali ne zdravim snom, već depresijom koja obično ide uz život s ograničenjima. Novac je uvek problem, iako se radi po čitav dan. Roditelji su stari, supružnici takođe, deca su daleko. Srećom, i u takvim zajednicama postoje oni koji sanjaju i koji se ne mire s opštim besmislom koji je posledica poštovanja unapred nacrtanih šablona.
Glavna junakinja Jan ima upravo takvu želju za životom, a kad u gradić dovede konje, život se menja i za nju, i za sve one koji žele da učestvuju u njenoj avanturi.
Siberia and Him (2019)
Zakoni prirode su jasni – prirodno je sve ono što postoji. Nema tu mnogo prostora za razmišljanje o smislu života, budući da potraga za hranom i skloništem oduzima najveći deo vremena. Čovek se u divljinu vraća uglavnom kada se oseća uznemireno, ili kada želi privatnost koju nude nenaseljena prostranstva.
Film Siberia And Him nas vodi u jedan takav prostor, a scene iz prirode su postavljene nasuprot gradskoj prljavštini. Drveće ne zna za netrpeljivost, a reke ne ubijaju iz mržnje, već zato što mogu. U šumi ima mesta za svakoga ko ume da se snađe, jer zveri ne sude na osnovu seksualne orijentacije. Za razliku od njih, ljudi imaju čitave sisteme koji služe za progon drugačijih, a uprkos tome što smo odavno zagazili u XXI vek, drugačijost je u nekim delovima sveta i dalje kažnjiva zakonom.
Paranoid Park (2007)
Jedno ubistvo dovodi detektive u ozloglašeni park za skejtere u Portlandu. Osumnjičeni su lokalni srednjoškolci, a jedan od njih je u ozbiljnoj vezis mestom ubistva. Njegova moralna odiseja je temelj filma, budući da se bolnoj nepovezanosti sa svetom priključuju i posledice nepromišljenih postupaka.
Serije
The Nevers (prvi deo prve sezone, 2021)
Ova čudna odrednica iz zagrade – prvi deo prve sezone – nije tu samo da zbuni, već i stavi do znanja da je seriji potrebno dati šansu i da ovih trenutno dostupnih šest epizoda nikako ne znače ispričanu priču. One su tek početak, površina jedne kompleksne, ambiciozno zamišljene retrofuturističke sage. Ne znamo kuda će nas dalje odvesti, ali i ovo što imamo dovoljan je razlog za preporuku. A imamo devetnaestovekovnu Britaniju, naučnu fantastiku, akcione scene sa sve kostimima iz viktorijanskog doba, skokove u budućnost i prošlost, te jake ženske likove s čijom se istorijom polako upoznajemo.
Među njima su istaknute Amalia True i Penance Adair, žene s natprirodnim moćima koje oko sebe okupljaju isto takve žene. Okolina i vlast im uglavnom nisu naklonjeni, pa neretko pojedinci poput njih završavaju u duševnim bolnicama. Budući da je kroz sve to i sama prošla, Amalia je oformila neku vrstu utočišta za takozvane Odabrane (Touched). Njihova zajednica je svakim danom sve brojnija, a svoju svrhu može da ispuni tek kada radi organizovano i za dobrobit čitavog društva. Samo je potrebno da i društvo to shvati.
Drugi deo prve sezone biće prikazan krajem ove ili početkom iduće godine.
Sweet Tooth (prva sezona, 2021)
Nikad dosta apokalipse. Zanimljivo je da kreativni umovi još uvek proizvode sveže ideje, koje propast sveta prikazuju na drugačiji način. U prvoj sezoni serije Sweet Tooth sve počinje virusom, ali su mutacije ono što privlači pažnju – novorođeni ljudi nisu samo ljudi.
Svaki od mladih mutanata podseća na neku životinju, a lica s neobičnim njuškama mogu da se tumače kao osveta prirode, ali i kao poslednja slamka spasa – možda su životinje jače od ljudi, sposobnije da prežive. Preostali građani na neobičnu novorođenčad ne gledaju sa simpatijama, pa ih mrze kao uostalom i sve neobično. I tu počinje avantura, koja ruku na srce, nije uvek besprekorno izvedena, ali segleda s uživanjem, pre svega kao nova vizija, te upozorenje da je planeta besna.
Feel Good (druga sezona, 2021)
Jasno je da su oni najduhovitiji često i oni s najviše trauma. Ukoliko se toj jednačini priključi i kvir identitet, život još više boli. Humor pomaže, ponekad i leči, ali je za konačno isceljenje neophodno da se pojedinac/ka suoči s bolnim događajima.
Kanadska komičar/ka Mae Martin se s traumama bori u još jednoj sezoni serije Feel Good – delimično autobiografskoj mračnoj komediji s romantičnim elementima. Brilijantan duh se meša s iskrenošću, što je dobar recept za eksplozivnu priču koja govori i u ime onih koji nemaju pravo glasa, te podseća da traume ne nestaju same od sebe.
Serija postiže toliko toga u šest epizoda, pa gledalac želi još, još i još. Najstrašniji momenti ublaženi su blesavim odnosom prema životu, koji je možda i najbolji recept za borbu s predrasudama i većinom koja misli da joj sve pripada.
Deutschland 89 (treća sezona, 2020)
Nakon sjajnih Deutchland 83 i 86, treća sezona nije razočarala, ali je donela nešto usporeniji tempo, odlično pak prenoseći onu neizvesnost koja je pratila euforiju izazvanu rušenjem Berlinskog zida. Akcije ne manjka, ali više nije u prvom planu. Pitanje „šta sad“ opseda i one u Istočnoj i one u Zapadnoj Nemačkoj, a svedoci događaja kažu da je bilo upravo tako – konfuzno i zabrinjavajuće. Nisu svi bili srećni zato što su slobodni, niti su znali šta bi sa slobodom bez izvesne doze sigurnosti, makar i lažne. Oni koji nisu mogli da podnesu ujedinjenje, umiru zajedno s DDR-om, dok je mnogima koji znaju da plivaju među ajkulama svejedno kakav dres nose.
Deutschland 89 oslikava dramu kako na globalnom tako i na ljudskom, pojedinačnom planu. Ona je, zapravo, u samom fokusu, jer rušenje zida gledamo na početku. Tenzija koja je do toga dovela opisana je u prethodnim sezonama, dok ovde gledamo šta je bilo neposredno posle – onaj sićušni trenutak koji se retko kad obrađuje na televiziji i u filmovima. Obično je kraj negde kod „a onda je došla sloboda“. U ovoj seriji je: „Onda je došla sloboda, ALI...“ To veliko „ali“ obuhvata sudbinu našeg glavnog junaka Kolibrija, njegovu širu i užu porodicu, saradnike, (ne)prijatelje i zainteresovane strane sa svih meridijana.
Knjige
Vojislav V. Jovanović „Samoubistvo“
Na početku je neophodno da se naznači da ovo nije knjiga za one sa slabim stomakom, budući da ostavlja gorak ukus koji traje nedeljama. Svaka priča rastura uobičajene predstave o životu, te menja odnos između ljubavi i mržnje, života i smrti. Junaci žive u bezizlaznim situacijama, a njihov svet se gradi postepeno, sve dok ne kulminira u priči Kutija, tekstu koji sasvim sigurno nikada nećete zaboraviti.
„Putnici ludog tramvaja“
Iako je reč o priručniku za novinare i one koji se tako osećaju, Putnici ludog tramvaja je zapravo zbornik solidnih, odličnih i vrhunskih tekstova koji pripadaju različitim novinarskim žanrovima. Oni ne samo da oslikavaju društveno-političke prilike od pre četvrt veka, već su i dan-danas odlična smernica za sve one koji žele da pišu, ali i da čitaju, te i u ovom vremenu pronalaze kvalitetne tekstove.
Pesma
Lorde – Solar Power
Novozelandska muzičarka Lorde vratila se prošle nedelje na scenu svojim novim singlom. Solar Power najavljuje ponovno buđenje, obožavanje prirode, mora, leta i svega što ono donosi. Posle sjajnog, emocijama nabijenog albuma Melodrama iz 2017, Lorde dolazi s novim, opuštenijim pristupom, te živim instrumentima, dokazujući da je spremna na to da se menja i transformiše, a ipak ostane verna sebi. Potvrđuje to i Jack Antonoff, producent i ovog albuma, koji se ne ponavlja i ne nameće sopstvene ideje, ako je suditi samo po prvoj pesmi. Jedva čekamo da čujemo ostatak. Lorde je nagovestila da će novi album imati i tzv. tamnu stranu, tako da verujemo da ni okoreli fanovi neće biti razočarani.
Podcast
The Waves - Can We Still Enjoy Master of None?
U jednoj od epizoda podcasta magazina Slate razgovaralo se o Netflixovoj seriji Master of None i mogućnosti da i dalje uživamo u njoj uprkos tome što su njeni autori kao ličnosti problematični. To možda ne bi bilo tema da isti autori nisu karijere izgradili na svojim različitostima, pripadanju i prihvatanju „drugog“ i „drugačijeg“. Da li praktikujemo ono što propovedamo samo kada nama odgovara i kad od toga direktno profitiramo, da li postoji mogućnost da se moralni kompas našteluje i vrati u normalu, te možemo li odvojiti umetnika od dela i ima li tu uopte umetnosti – sve su to teme za The Waves.
Slušajte ovde.
Nostalgija
I Vitelloni (1953)
Petorica muškaraca pluta u postadolescentskom limbu. Ne tako mladi sinovi ostarelih roditelja ne znaju šta će sa sobom –prave dangube. Sanjaju o avanturama, ali ostaju u rodnom gradiću, jer je za život potrebna hrabrost.
Dokumentarni film
The Play - Oyun (2005)
Kada devet žena iz planinskog sela na jugu Turske odluči da napiše i režira pozorišni komad, svet oko njih počinje da se menja. Predstava se zasniva na njihovim životima, pa u procesu na površinu izbijaju karakterne osobine za koje nisu ni znale da ih poseduju. Umetnost se ipak isplati, pa ih muževi već na početku tretiraju s novim poštovanjem, što je u patrijarhalnoj sredini velika stvar Tako se menja svet.
Horor
Shaun of the Dead (2004)
U nedostatku novih, prisećamo se starijih zombi filmova. Ovo je sigurno jedna od retko dobrih horor komedija, u kojoj čak ni smrt najbližih ne boli. Suočeni s novom zarazom junaci se brzo snalaze, a sigurno je najzanimljiviji kraj, u kojem i živi mrtvaci imaju svoje mesto.
Video igre
Rusty Lake Hotel: Igra za ljubitelje misterija
Rusty Lake Hotel je nadrealna igra, point-and-click avantura u kojoj se mnogo jede, ali i ubija. Junaci su otmeni, prava gejming aristokratija sa životinjskim njuškama.
Uloga igrača je da se postara da svi junaci budu na vreme posluženi, te da hrana bude ukusnija od života. Posluženje u ovoj igri podseća na ono iz naučno-fantastične priče iz 1950. godine – To Serve Man – u kojoj vanzemaljci vole da proždiru ljudska bića. Sjajna ilustracija doprinosi utisku, a radnja je smeštena u 1893. godinu, u hotel na ostrvu Rusty Lake. Igrač priprema i servira obroke za petoro gostiju, a svaki obrok se ocenjuje, pa od broja dobijenih zvezdica zavisi dalji tok igre.
*Kontrapreporuke
A Perfect Enemy (2021)
Film snimljen prema lošoj knjizi može biti dobar, ali nekad se treba potruditi i naći valjani literarni predložak. Nije poželjno ekranizovati sve što se označava kao triler i ukoričeno je, pa se predstavlja kao knjiga. Nekad je zaista i 89 minuta filma s takvom osnovom previše. Sat i po života možete i kvalitetnije protraćiti.
Spiral: From the Book of Saw (2021)
Valjda u želji da spase franšizu, novi Saw film se previše trudi, a to nikad nije dobro.
The Power (2021)
Simpatično, ali dosadno.