Od korice do korice
Paklena 01 S

Photo: IMDb

Život u distopiji

Ray Bradbury: Fahrenheit 451

"Fahrenheit 451 je danas već klasično djelo. Stoji uz bok Orwellovoj 1984. i Huxleyevom Vrlom novom svijetu kao opis robovanja zapadnjačke civilizacije zabavnim medijima, drogi i konformizmu. Bradburyjeva vizija je zapanjujuće proročanska, premda napisana prije 40 godina: ekrani veličine zida prikazuju interaktivne tv-sapunice, ljudi hodaju ničeg svjesni oko sebe osim stalne pop-glazbe i vijesti iz mini-slušalica u ušima, a knjige su zabranjene i spaljuju se, jer nagone ljude na razmišljanje i čine ih nesretnima. To je društvo zabave i zaborava, njime manipuliraju političari koji društvo uvlače u rat, a da to ljudima uopće ne dolazi do pune svijesti. I tako odlaze u propast."

Dmitry Glukhovsky: Metro 2033.

Godina je 2033. i nakon nuklearnog rata rijetki preživjeli potražili su sklonište u tunelima moskovske podzemne željeznice čije su postaje postale mali gradovi puni očajnika. VDNG je najsjevernija postaja metroa i još uvijek nudi relativnu sigurnost svojim stanovnicima, no kad opasni mutanti zaprijete preživjelima, mladi Artem dobit će zadatak da se probije kroz labirint tunela do središta metroa i potraži pomoć. Distopijski roman mladog ruskog novinara koji kritizira suvremeno rusko društvo, komunističku prošlost i jačanje ruskog nacionalizma, počeo je izlaziti u nastavcima na internetu i ubrzo postao književni fenomen.

Marc Elsberg: Blackout : sutra će biti prekasno

Nagli nestanak električne energije prouzroči višestruke probleme diljem Europe. Lančani sudari, nemogućnost rada benzinskih crpki, nestašica osnovnih potrepština za moderan život – grijanja, hrane, vode, komunikacijske tehnologije, samo su neke od teškoća s kojima se suočava pučanstvo. Djeca, starci i bolesnici najranjiviji su u kriznoj situaciji, ali poteškoće u hlađenju nuklearnih reaktora s kojima šira javnost nije upoznata mogle bi imati katastrofalne posljedice za sve. Bivši haker Piero Manzano uz pomoć američke novinarke Lauren Shannon pokušava pomoći sigurnosnim službama u pronalasku odgovornih, prije nego što bude prekasno…

Karel Čapek: Rat s daždevnjacima

Nakon što je pomorski kapetan van Toch otkrio na nekom zabačenom pacifičkom otočiću divovske guštere te ih obučio da vade školjke i bisere, ova nepoznata vrsta počinje izlaziti iz svoga skrivenog skloništa. Što zahvaljujući inicijativi kapetana van Tocha, što zbog svoje prirođene znatiželje i potrebe da prošire životno okružje, te sklonosti velikom razmnožavanju, daždevnjaci započinju sve veću ekspanziju rasprostranjujući se daleko izvan svojih prvobitnih granica i razvijajući pritom sve brojnije sposobnosti, kao npr. dar govora. Ova "slijepa ulica" evolucijskog procesa pokazuje se sve sličnijom čovjeku, dok ne počne predsstavljati pravu prijetnu za čovječanstvo... Koristeći se groteskom i fantastikom, autor ispisuje alegorični roman o modernom čovjeku i povijesti, o svim onim njegovim svojstvima koja bi, zbog ružnoće i zloće, želio prikriti, a daždevnjaci ih utjelovljuju u karikaturalnom obliku, predstavljajući sve ono lemursko u ljudskom biću, odnosno metaforički antipod Atlantidi i njezinim zamišljenim idealnim stanovnicima.

Jose Saramago: Ogled o sljepoći

U nekom velikom gradu, na raskrižju prometnica, nakon što se na semaforu napokon upali zeleno svjetlo, jedan automobil i dalje stoji i ne miče se... Vozač je iznenada obnevidio, a ta njegova sljepoća je bijela tmina, kao da je uronjen u mlijeko ili bijelu maglu, a nemoguće je utvrditi ikakav fizički uzrok te pojave. Nakon njega počinje se pojavljivati čitav niz istih slučajeva, dok neko ministarstvo ne dođe na ideju da oboljele smjesti u karantenu. Osebujnim stilom, često protkanim poetskim notama, ovaj portugalski autor, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1998. godine, gradi iznimno složen roman, i strukturalno, i u smislu sadržajne slojevitosti, u kome dominiraju dvije središnje metafore: prva je sljepoća, koja, među ostalim, otvara mogućnosti i transcendentnoga tumačenja, a druga je metafora karantene, u kojoj izbijaju razne tenzije i sukobi, tipični za ljudsko društvo, ali u daleko zaoštrenijemu obliku, a slijedi ih istinska kalvarija, pa naposljetku i katarza.

Niccolo Ammaniti: Anna

Svijet je poharao virus Crvena od kojega su odrasli pomrli, a ostala su samo djeca koja će stupanjem u spolnu zrelost i odrasli život također umrijeti. Djevojčica Anna pokušava preživjeti uz pomoć bilježnice koju je njezina majka, čekajući smrt od virusa, ispisala svim mogućim savjetima za preživljavanje kojih se mogla dosjetiti. Preuzevši brigu o mlađem bratu Astoru, Anna tumara Sicilijom u potrazi za hranom i vodom, a u borbi za opstankom pomažu joj pas Maza i dječak Pietro.

Anthony Burgess: Paklena naranča

Novo izdanje hit knjige prema kojoj je slavni redatelj Stanley Kubrick snimio jednako poznati film. Piščeva vizija mračne budućnosti pretočena je u lik petnaestogodišnjeg Alexa i njegove opake maloljetničke družine koja noću pljačka, premlaćuje i siluje, sve dok u jednom od takvih "pohoda" Alex batinama ne usmrti nedužnu staricu. Dospijeva u zatvor, gdje mu ravnatelj nudi mogućnost da ostatak svoje kazne zamijeni za podvrgavanje "Obnavljajućem postupku" - novom znanstvenom postupku za liječenje nasilnih sklonosti. Ni ne sluteći što sve može izgubiti, Alex pristaje...

Vladimir Sorokin: Plavo salo

Roman koji je u Rusiji izazvao veliki skandal zbog navodne pornografije i ponižavanja dostojanstva ruskog naroda. Autor prikazuje distopijski svijet u kojem se prepleću budućnost i prošlost, alternativni razvoj povijesnih događaja i satira, crnohumorni prikaz mračnih strana čovječanstva i inventivan jezik i stil. Između ostalog, klonovi slavnih ruskih pisaca procesom pisanja proizvode tajanstvenu tvar "plavo salo", Staljin i Hruščov su ljubavnici, a predstave se izvode u Boljšoj teatru potopljenome kanalizacijskim vodama…

Margaret Atwood: Sluškinjina priča

Nagrađivani roman iz 1985. godine. Radnja se odvija u opustošenoj zemlji, imaginarnoj teokratskoj Republici Gileadu, koju je potrebno ponovno napučiti. S tim ciljem, uloge žena su ograničene, ne smiju raditi, pa niti išta čitati, jedino biti sluškinje i strojevi za rađanje. Podijeljene su u Supruge, Marte, Tete i Sluškinje. Ove posljednje, rijeke su koje su još sposobne rađati, pa su prisiljene biti ljubavnicama moćnih muškaraca i povećati natalitet.

Lois Lowry: Davač

Dvanaestogodišnji Jonas živi u idealnom društvu, utopijskom svijetu u kojem nema sukoba, siromaštva, nepravde ni boli. To je moguće jer su ljudi u tom društvu odbacili sjećanja i osjećaje te postupaju isključivo prema točno propisanim pravilima. Prihvaćaju Istost, a odbacuju različitost u društvu, prirodi i među sobom. Njihov svijet je zato bez sukoba, a nagrada za sve to je ugodna bezbrižnost. Cijena je totalna kontrola nad njihovim životima i gubitak individualnosti. Tako žive u nekoj vrsti trajnog zaborava. Osim jednoga među njima Davač je čovjek koji se sjeća svega što su drugi zaboravili, a njegovo je postojanje uzdignuto na stupanj vrlo uvažene dužnosti. U kritičnim trenucima po zajednicu, rukovoditelji se Davaču obraćaju za savjet. Jer sjećanje znači mudrost, znanje i osjećaje, a ta kombinacija sposobnosti je potrebna da bi se donijele odluke koje će omogućiti opstanak zajednice. Jonas se uklapa u društvo sve dok on sam, budući biva odabran za nasljednika starog Davača, ne sazna istinu.

Hugh Howey: Silos

Roman okuplja prvih pet priča o gradu Silosu, koje su prvotno objavljene kao serija kratkih priča. Zbog smrtonosnog zagađenja zraka ljudi su prisiljeni živjeti u podzemnom gradu, gdje postoje stroga pravila utemeljena na lažima i svaka nada u bolju budućnost kažnjava se protjerivanjem u vanjski svijet. Dolaskom novog šerifa, Juliette, počinje se otkrivati opskurna istina o Silosu, koja potiče stanovnike na pobunu...

Kevin Barry: Grad Bohane

Godina je 2053. Mjesto radnje - grad u zapadnoj Irskoj, gdje je život zastao u vremenskom vakuumu, a prošlost i sadašnjost prožimaju se s budućnošću. Svijet je to bezakonja, bluda i primitivne tehnologije, gdje se zavađene bande bore za prevlast nad gradom bez automobila, a jedini javni prijevoz osigurava tramvaj. Građani uglavnom komuniciraju pismima jer mobiteli i računala ne postoje. Protagonisti su redom opsjednuti modom i hedonizmom te govore izmišljenim dijalektom, u kojem se arhaični elementi isprepliću sa sočnim jezikom ulice. Roman je kombinacija estetike hedonizma i nasilja, a strukturalno je podijeljen u kratka poglavlja koja vrve živim dijalozima. Geografija Bohanea temelji se na portugalskom Portu gdje je autor dobio inspiraciju za djelo.

James Dashner: Labirint: nemogući bijeg

Prvi roman iz serije "Trkač u labirintu" u kojem skupina dječaka tinejdžera, u mračnom distopijskom svijetu budućnosti, žive na Poljani okruženoj zidovima koje čuvaju žaleri - smrtonosna bića. Ti su dječaci sudionici eksperimenta o funkcioniranju umova u različitim situacijama. Iz labirinta je moguće izići - trčanjem. Glavni je lik Thomas koji postaje Trkač i traga za rješenjem izlaska ... Prema romanu snimljen je film s Dylanom O'Brienom u glavnoj ulozi.

*Prenosimo s portala GKR - Gradska knjižnica Rijeka

Oceni 5