Zlo antisemitizma i islamofobije

Tragedija koju gledamo u Gazi, kojoj je prethodio stravični napad i masakr unutar Izraela 7.10, prerasli su regionalne okvire Bliskog istoka i ušli u lokalne političke rasprave diljem svijeta.

El Pais piše da su brutalnost Hamasa i nemilosrdni izraelski odgovor koji i dalje traje, na okrutan način – uglavnom zahvaljujući društvenim mrežama – ovaj rat donijeli u domove ogromnog broja ljudi. Ovaj sukob utječe na društveno raspoloženje i služi kao plodno tlo za porast dva nepodnošljiva tipa mržnje: antisemitizma i islamofobije.

Primjera je mnogo i alarmantni su. U Sjedinjenim Američkim Državama, tjedan dana nakon početka sukoba, Wadea Al Fayoumi, šestogodišnji dječak palestinskog porijekla, izboden je nožem 26 puta od strane vlasnika kuće u kojoj je živio. Sedamdesetjednogodišnji ubojica tvrdi da je to uradio kao reakciju na rat između Izraela i Hamasa. U Francuskoj su napadnuti građani židovske vjeroispovijesti, nekoliko groblja je vandalizirano, a mnoge kuće su obilježene Davidovom zvijezdom. Potonji događaj ponovio se u Njemačkoj, gdje je sinagoga napadnuta molotovljevim koktelima. Treba biti neznalica ili potpuno neosjetljiv pa ne razumjeti povijesne konotacije koje antisemitski napadi imaju u toj zemlji.

Napadi na židovske i muslimanske zajednice širom svijeta broje se u stotinama. U Austriji je zapaljen dio židovskog groblja, a u São Paulu je morao biti zaštićen muslimanski izbjeglički centar nakon što je opkoljen od strane svjetine koja je izvikivala “teroristi”. U Londonu su islamofobni ispadi porasli za 140% od 7. listopada, dok su diljem Britanije antisemitski napadi dosegli najveći broj od 1984. godine kada su se počeli bilježiti. U Španjolskoj je 18. listopada pokušan napad na sinagogu u Melilli, a okupiran je i hotel u Barceloni jer je vlasnik izraelski državljanin. Ovo su samo neki od primjera.

Rat na Bliskom istoku reflektira se i na zapadnom Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini. Dodatno je polarizirao odnose u BiH i postojeće podjele učinio još nepodnošljivijima.

U ovom kontekstu, ključna je odlučna politička akcija kako bi se spriječilo da rastuća polarizacija dovede do još više antisemitskih ili islamofobičnih akcija. Predsjednik SAD-a Joe Biden stoga ima pravo što je ovih dana objavio prvi zakon protiv islamofobije u povijesti svoje zemlje, koji je opravdao bespogovornim načelom: demokracija je nespojiva s mržnjom. Isto tako, njemački vicekancelar Robert Habeck, pripadnik ekološke ljevice, u pravu je kada preko društvenih mreža plasira poruku u kojoj proklamira nultu toleranciju spram antisemitizma i upozorava da se to neće dopustiti na njemačkom tlu.

Nijedan cilj, koliko god se činio pravednim onima koji ga brane, ne može poslužiti kao izgovor za napad na etničke ili vjerske skupine. U ovom trenutku, borba protiv mržnje prema muslimanima i židovima zahtijeva snažnu podršku od strane javnih dužnosnika kako bi se izbjegla nekontrolirana klima. Rat između Izraela i Hamasa već je stvorio previše patnje da bi se dopustilo širenje ekstremizma na ostatak svijeta.

*Prenosimo s portala Digitalna demokracija